Ajak
Ajak (mađ. Ajak) je grad u severoistočnoj Mađarskoj. Ajak je značajan grad u okviru županije Sabolč-Satmar-Bereg.
| Ajak mađ. Ajak | |
|---|---|
 Ime naselja pisano rovaškim pismom | |
 Zastava
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Regija velike severne ravnice |
| Županija | Sabolč-Satmar-Bereg |
| Srez | Kišvarda |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2022. | 3.396 [1] |
| — gustina | 149,8 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 48° 06′ 36″ S; 22° 01′ 31″ I / 48.1101° S; 22.0254° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 24,76 km2 |
  Ajak Ajak na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 4524 |
| Pozivni broj | 45 |
| Veb-sajt | |
| www.ajak.hu | |
Geografija
urediLokacija
urediNalazi se u „Tisantulu” (preko Tise), u severnom delu županije Sabolč-Satmar-Bereg. Jedna trećina površine naselja pripada „Retkezu”, dve trećine „Njiršegu”, geografskim ppredelima.
Naseljena mesta u susedstvu: Kišvarda sa severa, Anarč sa istoka, Đulahaza sa jugoistoka, Njirtaš sa jugozapada, Patroha sa zapada i Retkezberenč sa severozapada. Najbliži grad je Kišvarda, udaljen 6 kilometara.
Pokriva površinu od 2.476 km2 (955,99 sq mi) i ima populaciju od 3.952 ljudi (2002).
Istorija
urediAjak je jedno od najstarijih sabolčskih naselja u. Prvi sačuvani pisani oblik njegovog imena iz 1270. je Ajak (Ayac). Kao kraljevska donacija kralja Bele i Ištvana V, ovde su se naselili Kuni, koji su se postepeno spojili u mađarsku zajednicu.
Za vreme turskog potčinjavanja naselje je skoro potpuno opustošeno.
U 18. veku doseljeni su Slovaci, a potom i Mađari iz županije Heveš, koji su zauzimali svaki svoj deo sela. Tako su nastala 4 sela: Nađajak (Mađarveg. Mađari), Faluderek (mešano), Kišajak (mešano) i Totveg (Slovaci). Doseljenici Heveša doneli su sa sobom tradiciju uzgoja duvana.
U 19. veku epidemije kolere su dva puta opustošile selo (1831 i 1873).
Na preporuku ministra državne uprave i pravde, titulu grada Ajak je dobio 15. jula 2013. godine.[2]
Stanovništvo
urediGodine 2001. 98% stanovništva naselja se izjasnilo kao Mađari, 2% Romi.[3]
Tokom popisa iz 2011. godine, 89,9% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, a 1,6% kao Romi (10,1% se nije izjasnilo).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 55,4%, reformatori 10,6%, grkokatolici 20,8%, nedenominacioni 0,6% (12,2% nije odgovorili).[4]
Reference
uredi- ^ [1]. Hungarian Central Statistical Office. 1. januar 2022. . (Pristupljeno: 30. januar 2023.)
- ^ „A köztársasági elnök 325/2013. (VII. 10.) KE határozata városi cím adományozásáról” (pdf). Magyar Közlöny 2013. évi 118. szám, 64033. oldal. 2013-07-05. Pristupljeno 2013-07-13.
- ^ A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora
- ^ Ajak Helységnévtár
