Baija (port. Bahia) je jedna od država u Brazilu[1], locirana na sjeveroistoku, uz Atlantski okean. Ime je dobila po arhaičnoj portugalskoj riječi koja znači zaliv. Prvobitni naziv je bio a baía de Todos os Santos, odnosno Zaliv Svih Svetih, jer je zaliv otkriven 1. novembra 1501, na katolički praznik Svi Sveti.

Baija
port. Bahia
Položaj
Država Brazil
Admin. centarSalvador
Najveći gradSalvador
Površina567.295 km2
Stanovništvo2012.
 — broj st.14.175.341
 — gustina st.24,99 st./km2
 — ISO 3166-2BR-BA
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Istorija

uredi
 
Mapa zaliva Svih Svetih iz 1882. godine

Pošto su portugalski moreplovci, ovu zemlju proglasili za portugalsku, nastao je i današnji glavni grad, Salvador na brežuljku koji nadvisuje zaliv Svih Svetih. Ovaj grad i ova regija je bila centralna portugalska regija i u trgovačkom i u administrativnom smislu, za sve portugalske kolonije u Amerikama, sljedećih 200 godina. Nakratko (1624 - 1625), ovom oblašću su zavladali i Holanđani. 1832. Baiju je posjetio i Čarls Darvin.

Baija je bila posljednja država koja se priključila nezavisnoj konfederaciji Brazila, jer su pojedini članovi elite ove države i dalje bili lojalni portugalskoj kruni i po proglašenju nezavisnosti. Nezavisnost je proglašena 2. jula 1823. godine, što se i danas u Baiji slavi kao Dan nezavisnosti Baije. Skoro svi stanovnici Baije, drže do toga da je ovo i stvarni dan nezavisnosti čitavog Brazila, a ne 7. septembar, kada je Imperator Pedro Prvi, proglasio nezavisnost.

Još od 16. vijeka Baija je postala centar uzgoja šećera, od kada, zavhaljujući tome, nastaju mnogi gradovi u ovoj državi. Kako su od krucijalnog značaja za plantaže šećera bili robovi, više od 37% svih robova iz Afrike je poslato u Brazil, a najveći broj ovih robova, je korišćen za plantaže u Baiji.

Geografija

uredi
 
Salvador

Država je geografski podijeljena na sljedeće regione:

  • Mata atlântica - atlantski obalski pojas,
  • Recôncavo - pojas oko zaliva Svih Svetih, oblast u kojoj se nalaze plantaže šećera i duvana,
  • Planalto - koji predstavlja unutrašnjost Baije i uključuje dijelove Sertão'oblasti, koja se proteže i kroz druge države sjeverozapadnog Brazila i predstavlja prilično ogoljene oblasti.

Rijeka Sao Fransisko (São Francisco), druga po veličini u Brazilu, izvire u državi Minas Žerais, putujući sjeverno, prolazi kroz čitav Planalto region Baije, i na sjeveru čini granicu između Baije i Pernambukoa.

Ekonomija

uredi

Baija je danas glavni proizvođač i izvoznik kakaoa u Brazilu. Osim poljoprivrede, koja je ovdje na visokom nivou, država posjeduje i velike rezerve ruda i nafte, pa je tako i industrija prilično razvijena. Turizam, kao grana industrije je takođe veoma razvijena u Baiji, zbog obalnog pojasa sa prelijepim plažama i brojnih brazilskih karnevala.

Kultura

uredi
 
Muzej u Salvadoru

Kao glavna destinacija afričkih robova, Baija nosi najizražajniji pečat Afričke kulture u Brazilu. Ovo podrazumijeva, religiju Candomblé, nastalu od afričke Joruba (Yoruba) religije, borilačku vještinu kapoera (capoeira), razne muzičke pravce nastale od afričke muzike kao što su samba, afoxé, aše i na kraju i kuhinju koja je čvrsto vezana za kulinarstvo zapadne Afrike.

U Baiji su se rodili mnogi brazilski umjetnici, pisci i muzičari. Među njima su svakako najpoznatiji osnivači muzičkog pokreta Tropikalija (brazilski hipi muzički pokret iz 60-ih i 70-ih godina 20. vijeka), Žilberto Žil i Kaetano Veloso, nove snage aše muzike Ivet Sangalo i Danijela Merkuri. Grad Salvador, ali i ostali gradovi u Baiji su dom blokos-afros (blocos-afros) grupa.

 
Kolonijalna arhitektura

Jedan od najvećih brazilskih pjesnika, Kastro Alves, tvorac poeme Navio negreiro, koja se smatra remek-djelom brazilskog romantizma je bajano. Baija, sa svojim piscima je bila izvorište portugalskog jezika i najviše je učestvovala u širenju portugalskog po ostalim brazilskim teritorijama. Među savremenim piscima iz Baije, najpoznatiji su Jorge Amado i João Ubaldo Ribeiro.

Domorodačka plemena

uredi

Kao i u cijelom Brazilu, i u Baiji se nalaze domorodačka plemena. Na žnom dijelu atlantske obale i u unutrašnjosti države, nalazi se pleme Pataxó, dok se na sjeveru Baije, uz rijeku Sao Fransisko nalazi pleme Tuxá.

Spoljašnje veze

uredi
  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 95. ISBN 86-331-2075-5.