Belušić je naselje u Srbiji u opštini Rekovac u Pomoravskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 809 stanovnika. Do 1965. ovo naselje je bilo sedište Opštine Belušić koju su činila naseljena mesta: Belušić, Beočić, Brajinovac, Dragovo, Kalenićki Prnjavor, Kaludra, Lepojević, Maleševo (tada pod nazivom Mališevo), Nadrlje, Oparić, Prevešt, Sekurič, Sibnica, Siljevica, Šljivica i Županjevac. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine je u celini ušlo u sastav Opštine Rekovac.

Belušić
Crkva Svetog cara Lazara u Belušiću
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPomoravski
OpštinaRekovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 809
Geografske karakteristike
Koordinate43° 47′ 03″ S; 21° 08′ 31″ I / 43.784166° S; 21.141833° I / 43.784166; 21.141833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina329 m
Belušić na karti Srbije
Belušić
Belušić
Belušić na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj35263
Pozivni broj035
Registarska oznakaJA

Istorija

uredi

Do Drugog srpskog ustanka Belušić (tada Belušići) se nalazio u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Belušić ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadao Jagodinskoj nahiji i Levačkoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva.

Ovde se nalaze Crkva Svetog cara Lazara u Belušiću i OŠ „Dušan Popović” Belušić.

Demografija

uredi

U naselju Belušić živi 785 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,2 godina (43,4 kod muškaraca i 46,9 kod žena). U naselju ima 310 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,01.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 1.317
1953. 1.307
1961. 1.344
1971. 1.253
1981. 1.188
1991. 1.111 1.071
2002. 934 997
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
926 99,14%
Crnogorci
  
2 0,21%
Makedonci
  
2 0,21%
Hrvati
  
1 0,10%
Muslimani
  
1 0,10%
Bugari
  
1 0,10%
nepoznato
  
1 0,10%
Belušić u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.[1]
Godina popisa 1818. 1819. 1820. 1821. 1822. 1823. 1824/25. 1825. 1826. 1827. 1828. 1829.
Kuće 26 29 30 30 32 32 31 35 35 35 35 35
Poreske glave* - 33 40 40 41 45 44 44 42 42 43 46
Aračke glave** 83 88 93 96 100 105 110 115 119 122 123 124
*Poreske glave = Oženjeni muškarci | ** Aračke glave = Muškarci od 7 do 70 godina


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference

uredi
  1. ^ a b Popović, Ljubodrag. Zoran Marković, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. ISBN 86-902609-5-1. Pristupljeno 12. 7. 2012. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi