Bitka na reci Siti
Bitka na reci Siti 1238 bila je deo mongolskog osvajanja Rusije.
Bitka na reci Siti(1238) | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo mongolskog osvajanja Rusije | |||||||
Episkop Kiril prepoznaje bezglavo telo velikog kneza Jurija nakon bitke na Siti. | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Mongolsko carstvo | Vladimir-Suzdaljska kneževina | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Burundaj |
veliki knez Jurij II od Vladimira vojvoda Dorža | ||||||
Jačina | |||||||
najmanje jedan tumen(10.000) nomadske konjice[1]. | više od 3.000, većinom pešaka[1]. | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
neznatni | teški | ||||||
Bitka uredi
Nakon pada Rjazanja, 21. decembra 1237, veliki knez Jurij Vladimirski je pobegao preko Volge, u Jaroslavlj, gde je na brzinu okupio vojsku uz pomoć svojih rođaka, kneza Vasiljka Rostovskog i kneza Vsevoloda Jaroslavskog. Ujedinjeni knezovi su zatim krenuli na Vladimir, u nadi da će razbiti opsadu i spasti grad, ali je već bilo kasno. Ruska vojska je opkoljena i uništena na obali reke Site[2], a knezovi su izginuli u borbi, osim kneza Vasiljka koji je zarobljen i pogubljen nekoliko nedelja kasnije[3].
Posledice uredi
Ova bitka označila je kraj organizovanog otpora Mongolima i početak dva veka tatarske vlasti u Rusiji i Ukrajini. Poginulog velikog kneza Jurija nasledio je mlađi brat, Jaroslav, koji je 1243. priznao vlast Batu-kana i vladao Vladimir-Suzdaljem kao mongolski vazal[4].
Reference uredi
- ^ a b Michell et al. 1914, str. 66
- ^ Michell et al. 1914.
- ^ „Nikiforovskaя letopisь. Nikiforіvsьkiй lіtopis. Tom 35. Litovsьko-bіlorusьkі lіtopisi”. litopys.org.ua. Pristupljeno 30. 03. 2018.
- ^ Fajfrić 2008, str. 103–104.
Literatura uredi
- Michell, Robert; Shakhmaton, A. A.; Forbes, Nevill; Beazley, C. Raymond (Charles Raymond) (1914). The chronicle of Novgorod, 1016-. University of California Libraries. London, Offices of the society. str. 66.
- Fajfrić, Željko (2008). Ruski carevi (1. izd.). Sremska Mitrovica: Tabernakl. ISBN 9788685269172. OCLC 620935678.