Božidar Dimitrov
Božidar Dimitrov Stojanov (bug. Божидар Димитров Стоянов; Sozopol, 3. decembra 1945 — Sofija, 1. jul 2018) bio je bugarski istoričar i političar. Bio je direktor Nacionalnog istorijskog muzeja u Sofiji (1994–1998, 2001–2009). Od avgusta 2009. ministar je za Bugare u inostranstvu (bez portfelja).
| Božidar Dimitrov | |
|---|---|
 ministar bez portfelja (GERB) | |
| Lični podaci | |
| Datum rođenja | 3. decembar 1945. |
| Mesto rođenja | Sozopol, Kraljevina Bugarska |
| Datum smrti | 1. jul 2018. (72 god.) |
| Mesto smrti | Sofija, Bugarska |
| Univerzitet | Sofijski univerzitet |
| Politička karijera | |
| Politička stranka | Građani za evropski razvoj Bugarske |
Porodica uredi
Rođen je u crnomorskom gradu Sozopolu u porodici izbeglica iz turske Istočne Trakije tokom Drugog balkanskog rata. Oženjen je Marijom Kančevom (bug. Мария Кънчева). Imaju jednu kćerku.
Naučno delo uredi
Božidar Dimitrov je napisao knjigu Deset laži makedonizma, u kojoj smatra da je pobio zvaničnu ideologiju Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije o postojanju posebne makedonske nacije u Vardarskoj Makedoniji, različite od bugarske.
Jula 2009. bio je izabran za narodnog poslanika partije GERB.
Izjave uredi
Božidar Dimitrov smatra Srbe i Hrvate praktično jednim narodom, koji govori jednim jezikom - srpskohrvatskim.[1]
Božidar Dimitrov smatra da u BJRM sada žive samo Bugari (posle pitanja jednog gledaoca da li su živeli u 19. veku u Makedoniji samo Bugari), mada se oni tamo drugačije nazivaju i smatra se da većini njih je malo ispran mozak.[2].
Božidar Dimitrov je rekao svojoj gošći, čija knjiga (o Bugarima u Golom Brdu) nije se dopala u Skoplju, da je ovo sjajna ocena - jedna knjiga je vrlo tačna i dobra, u slučajima kada je mišljenje Skoplja, skopskih institucija (univerziteta i akademija) negativno.[3]
Prema Božidaru Dimitrovu su svi skopski istoričari bez izuzetka falsifikatori.
Delo uredi
Napisao je više od 20 monografija:
- „Християнството в българските земи. Български манастири“ (2001)
- „Българите и Александър Македонски“ (2001)
- „Българите — първите европейци“ (2002)
- „България и Папството“ (2002)
- „Аполония Понтика“, издателство Свети Климент Охридски, С. 2004. ISBN 978-954-07-1955-9.
- „Седемте древни цивилизации в България“ (2005)
- „Войните на България за национално обединение“ (2006)
- „Светослав Тертер. Цар на българите (1300—1321)“ (2006)
- „Десетте лъжи на македонизма“, издателство Свети Климент Охридски, S., 2006
- „Десетте лаги на македонизмот“, izd. Blaže Koneski, Strumica (2006)
- „Българската християнска цивилизация и българските манастири“ (2007)
- „Македония — свещена българска земя“ (2007)
- „12 мита в българската история“ (2007)}-
Reference uredi
- ^ Pamet Bъlgarska Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. decembar 2009), 5. decembra 2009, 27:57-28:03 : ... sъrbi i hъrvati, koito praktičeski sa edin narod - govorяt na edin ezik; sъrbohъrvatski se nariča
- ^ Pamet Bъlgarska[mrtva veza], 30. januara 2010, 54:21-54:30: - potvъrždava tova, če v Makedoniя po vreme na Vъzraždaneto sa živeli samo bъlgari. (B. D.) - Ama te i sega živeяt samo bъlgari, samo če se naričat drugoяče. I edna golяma čast ot tяh, za sъžalenie po-golяmata čast, sa malko s promiti mozъci.
- ^ Pamet Bъlgarska Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. februar 2010), 13. fevruara 2010, 53:30-53:53: tazi ocenka e blestящa. Knigata znači e mnogo točna ... Kogato imate otricatelno mnenie ot Skopie, skopski institucii imam predvid (dali щe e universitet ili Akademiя na naukite, nяma značenie), tova označava, če knigata Vi e mnogo dobra.
