Bori se ili beži odgovor

Bori se ili beži ili bori se-beži-zamrzni (engl. fight-flight-freeze)[1] (takođe se naziva hiperpobuđenje ili akutni odgovor na stres) je fiziološka reakcija koja se javlja kao odgovor na uočeni štetan događaj, napad ili pretnju preživljavanju.[2] Prvi ga je opisao Volter Kenon.[3] Njegova teorija kaže da životinje na pretnje reaguju opštim pražnjenjem simpatičkog nervnog sistema, pripremajući životinju za borbu ili bekstvo.[4] Tačnije, moždina nadbubrežne žlezde proizvodi hormonsku kaskadu koja rezultira lučenjem kateholamina, posebno norepinefrina i epinefrina.[5] Hormoni estrogen, testosteron i kortizol, kao i neurotransmiteri dopamin i serotonin, takođe utiču na to kako organizmi reaguju na stres.[6] Hormon osteokalcin takođe može igrati ulogu.[7][8]

Dog circling in on a cat with an arched back
A dog on hind legs and a cat hissing with an arched back
Pas i mačka koji istovremeno izražavaju borbu (gore) i beg (dole).

Ovaj odgovor je prepoznat kao prva faza opšteg sindroma adaptacije koji reguliše reakcije na stres među kičmenjacima i drugim organizmima.[9]

Reference

uredi
  1. ^ Walker, Peter (2013). Complex PTSD: From Surviving to Thriving : a Guide and Map for Recovering from Childhood Trauma. An Azure Coyote Book. ISBN 978-1-4928-7184-2. 
  2. ^ Cannon, Walter (1932). Wisdom of the Body. United States: W.W. Norton & Company. ISBN 978-0-393-00205-8. 
  3. ^ Walter Bradford Cannon (1915). Bodily changes in pain, hunger, fear, and rage. New York: Appleton-Century-Crofts. str. 211. 
  4. ^ Jansen, A; Nguyen, X; Karpitsky, V; Mettenleiter, M (27. 10. 1995). „Central Command Neurons of the Sympathetic Nervous System: Basis of the Fight-or-Flight Response”. Science Magazine. 5236 (270): 644—6. Bibcode:1995Sci...270..644J. PMID 7570024. S2CID 38807605. doi:10.1126/science.270.5236.644. 
  5. ^ Walter Bradford Cannon (1915). Bodily Changes in Pain, Hunger, Fear and Rage: An Account of Recent Researches into the Function of Emotional Excitement. Appleton-Century-Crofts. 
  6. ^ „Adrenaline, Cortisol, Norepinephrine: The Three Major Stress Hormones, Explained”. Huffington Post. 19. 4. 2014. Pristupljeno 16. 8. 2014. 
  7. ^ Kwon, Diana. „Fight or Flight May Be in Our Bones”. Scientific American (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-06-22. 
  8. ^ „Bone, not adrenaline, drives fight or flight response”. phys.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-06-22. 
  9. ^ Gozhenko, A; Gurkalova, I.P.; Zukow, W; Kwasnik, Z (2009). PATHOLOGY – Theory. Medical Student's Library. Radom. str. 270—275.