Boško Gvozden (Laminci kod Gradiške, 7. januar 1950) je general-major Vojske Republike Srpske u penziji i bivši pomoćnik Ministra odbrane Republike Srpske[1]. Tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata bio je komandant 1. gradiške lake pješadijske brigade.[2]

Boško Gvozden
Lični podaci
Datum rođenja(1950-01-07)7. januar 1950.(74 god.)
Mjesto rođenjaLaminci kod Gradiška, NR BiH
FNRJ
ObrazovanjeVojna akademija Kopnene vojske
Vojna karijera
SlužbaSFRJ
Republika Srpska
Jugoslovenska narodna armija (?—1992)
Vojska Republike Srpske (1992—2004)
VojskaJugoslovenska narodna armija
Vojska Republike Srpske
Čingeneral-major
Učešće u ratovimaRat u Hrvatskoj
Rat u Bosni i Hercegovini

Odlikovanja Karađorđeva zvijezda

Biografija uredi

Rođen je 1950. godine u selu Laminci, opština Gradiška, od oca Milana, zemljoradnika po zanimanju i majke Petre, domaćice.[3] Oženjen je i ima tri kćerke. Po nacionalnosti je Srbin. Porodična krsna slava je Sveti velikomučenik Georgije - Đurđevdan (6. maj).

Osnovnu školu "Braća Ribar" u završio je u Bosanskoj Gradišci 1965. kao i Gimnaziju "Enver Šiljak" 1969. Poslije gimnazije upisao je Vojnu akademiju Kopnene vojske - smjer veza u Beogradu koju je vrlodobrim uspjehom završio 1973. Istim uspjehom završio je Komandno-štabnu školu taktike Kopnene vojske u Beogradu 1991. a Školu nacionalne odbrane u Beogradu 1997. godine sa odličnim uspjehom. Tema diplomskog rada u Komandno-štabnoj školi taktike je bila "Motorizovana brigada u odbrani" (Osječko-sarajevski operativni pravac), a u Školi nacionalne odbrane "Odbrana Republike Srpske". Proizveden je u čin potporučnika 1973. godine, a unaprijeđen u čin poručnika 1974, kapetana 1977, kapetana prve klase 1981, majora 1986, potpukovnika 1991, pukovnika 1994. godine (vanredno) i general-majora 10. maja 2001. godine (vanredno).[4]

U JNA je službovao u garnizonima: Banja Luka, Sarajevo i Samobor gdje je obavljao dužnosti komandira voda u Banjoj Luci; komandira čete u Banjoj Luci; načelnika veze u 329. oklopnoj brigadi u Banjoj Luci; komandanta bataljona veze u 4. korpusu 2. vojne oblasti Sarajevo; načelnika štaba, ujedno zamjenika komandanta. Početak oružanih sukoba u SFRJ zatekao ga je u garnizonu Samobor. Na posljedljoj dužnosti u JNA bio je načelnik štaba, a ujedno zamjenik komandanta puka veze u 5. vojnoj oblasti u Samoboru, u činu potpukovnika.

U Vojsci Republike Srpske je od 15. maja 1992. do 14. decembra 1995. godine. Za vrijeme Odbrambeno-otadžbinskog rata bio je komandant puka veze Glavnog štaba Vojske Republike Srpske; komandanta 1. gradiške brigade[5] u 1. krajiškom korpusu Vojske Republike Srpske i istovremeno dužnost komandanta privremenih sastava (taktičke grupe i operativne grupe); načelnika veze u organu za radove Sektora za operativno-štabne poslove Generalštaba Vojske Republike Srpske; načelnika Uprave za odnose sa inostranim vojnim predstavnicima i međunarodnim organizacijama (načelnik Uprave za međunarodnu vojnu saradnju), ujedno pomoćnik ministra, u Ministarstvu odbrane Republike Srpske i dužnost vojnog savjetnika srpskog člana Predsjedništva BiH.

Rukovodio je formiranjem puka veze Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i sistema veza u novim uslovima i na novoj teritoriji. Sistem je omogućio neprekidnost komandovanja u najsloženijim uslovima ratovanja, sa prekidom jedino za vrijeme NATO bombardovanja.

Penzionisan je 7. marta 2002. godine. Poslije penzionisanja nastavio je sa radom u Vojsci Republike Srpske po ugovoru do kraja 2004. godine, a u daljem ugovor nije produžen zbog njegovog protivljenja ukidanju Vojske Republike Srpske, nakon čega mu je tadašnji predsjednik Republike Srpske potpisao ukaz o prestanku službe u Vojsci Republike Srpske. Sada radi kao saradnik u notarskoj kancelariji. Sa porodicom živi u Banjoj Luci.[4] Bio je svjedok odbrane generala Ratka Mladića pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu.[6]

Odlikovanja i priznanja uredi

Odlikovan u JNA:

Odlikovan u VRS:

Tokom službe ocjeljivan je deset puta, pet puta ocjenom ističe se i pet puta ocjenom naročito se ističe.[3]

Reference uredi

  1. ^ „VRS ne čuva ni Karadžića ni Mladića”. Glas javnosti. 1. 12. 2001. Pristupljeno 20. 11. 2019. 
  2. ^ „Obilježena 27. godišnjica osnivanja Gradiške i Srbobranske brigade”. Grad Gradiška. 17. 6. 2019. Pristupljeno 26. 12. 2019. 
  3. ^ a b Blažanović Jovo, Generali Vojske Republike Srpske, Banja Luka : Boračka organizacija Republike Srpske, 2005
  4. ^ a b Generali Republike Srpske 1992-2017 : biografski rječnik / Savo Sokanović i dr, Banja Luka : Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske : Boračka organizacija Republike Srpske, 2017.
  5. ^ „OBILjEŽENA 27. GODIŠNjICA OSNIVANjA GRADIŠKE I SRBOBRANSKE BRIGADE”. Grad Gradiška. 17. 6. 2019. Pristupljeno 20. 11. 2019. 
  6. ^ „Pohvale velikom šarmeru Mladiću”. Seanse agency. 3. 9. 2014. Pristupljeno 20. 11. 2019. [mrtva veza]