Brendi
Brendi je žestoko alkoholno piće koje se dobija destilacijom vina ili fermentirane voćne kaše.[1][2][3][4] Brendi uglavnom sadrži 35–60% alkohola po zapremini i tipično se koristi kao aperitiv. Vinjak i konjak su neke od varijacija ovog pića.
Ime dolazi od holandskog brandewijin, destilovano vino.[4]
Neke rakije se prave u drvenoj buradi. Druge su obojene karamelnom bojom[4] kako bi imitirale efekat starenja, a neke se proizvode korišćenjem kombinacije starenja i bojenja. Varijeteti vinskih rakija mogu se naći širom sveta vinarstva. Među najpoznatijima su konjak i armanjak iz jugozapadne Francuske.[3][5]
U širem smislu, brendi takođe označava likare dobijene destilacijom komine (koja daje komovicu) ili kašu od bilo kojeg drugog voća (voćna rakija).[6] Ovi proizvodi se takođe nazivaju eau de vie (što u prevodu znači „voda života”).
Istorija uredi
Poreklo brendija vezuje se za razvoj destilacije. Iako je proces bio poznat u klasično doba, nije korišćen za značajnu proizvodnju pića sve do 15. veka.[7][8][9] Početkom 16. veka francuski brendi je pomogao da se pokrene trgovina preko atlantskog trougla kada je preuzela centralnu ulogu portugalskog ojačanog vina zbog većeg sadržaja alkohola i lakoće transporta. Kanuisti i stražari na afričkoj strani trgovine uglavnom su plaćani brendijem. Do kasnog XVII veka, rum je zamenio brendi kao preferentni alkohol u razmeni u trgovačkom trouglu.[10]
U početku, vino je destilovano kao metoda konzerviranja i da bi se trgovcima olakšalo transport. Takođe se smatra da je vino prvobitno destilovano da bi se smanjio porez, koji se procenjivao po zapremini. Namera je bila da se voda uklonjena destilacijom vrati nazad u brendi neposredno pre konzumiranja. Otkriveno je da se nakon skladištenja u drvenim bačvama dobijeni proizvod poboljšao u odnosu na originalni destilovani alkohol.[3] Pored uklanjanja vode, proces destilacije je doveo do stvaranja i razlaganja brojnih aromatičnih jedinjenja, suštinski menjajući sastav destilata iz njegovog izvora. Neisparljive supstance kao što su pigmenti, šećeri i soli ostale su u mirovanju. Kao rezultat toga, ukus destilata je često bio sasvim drugačiji od izvora.
Kako se većina brendija destiluje od grožđa, regioni sveta koji proizvode odlične brendije su otprilike bili paralelni sa onima u kojima se proizvodi grožđe za vinogradarstvo. Krajem XIX veka zapadnoevropskim tržištima, uključujući i njihova prekomorska carstva, dominirali su francuski i španski brendi, a istočnom Evropom su dominirali brendiji iz regiona Crnog mora, uključujući Bugarsku, Krim i Gruziju. Dejvid Saradžišvili je 1884. godine osnovao fabriku brendija u Tbilisiju u Gruziji, raskrsnici turskih, centralnoazijskih i persijskih trgovačkih puteva i deo tadašnjeg Ruskog carstva.[11]
Tehnologija uredi
Osim nekoliko velikih proizvođača, proizvodnja i potrošnja brendija imaju tendenciju da poprime regionalni karakter, te se načini proizvodnje značajno razlikuju. Vinski brendi se proizvodi od raznih sorti grožđa. Za visokokvalitetni brendi koristi se poseban izbor sorti, koje daju izrazitu aromu i karakter, dok se jeftinije prave od vina koje je dostupno.[12]
Brendi se pravi od takozvanog baznog vina, koje se znatno razlikuje od običnih stonih vina. Pravi se od ranog grožđa kako bi se postigla veća koncentracija kiselina i niži nivoi šećera. Osnovno vino generalno sadrži manje količine (do 20 mg/L) sumpora od uobičajenih vina, jer stvara neželjeni bakar(II) sulfat u reakciji sa bakrom u loncu. Talog kvasca koji nastaje tokom fermentacije može, ali i ne mora da se zadrži u vinu, u zavisnosti od stila brendija.[12]
Konzumacija uredi
Serviranje uredi
Brendi se tradicionalno služi na sobnoj temperaturi (čist) iz sniftera u vinske čaše ili čaše oblika lale. Kada se pije na sobnoj temperaturi, često se lagano zagreje držanjem čaše u dlanu ili blagim zagrevanjem. Prekomerno zagrevanje brendija može dovesti do toga da alkoholna para postane prejaka, zbog čega preovlada njena aroma. Oni koji vole da piju zagrejani brendi mogu da zatraže da se im se čaša zagreje pre nego što se brendi natoči.[13]
Anglo-indijska upotreba obohvata „brandi-poni” (brendi sa vodom).[14][15]
Reference uredi
- ^ „Šta znači Brendi”. staznaci.com.
- ^ Rečnik srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska. 2011. str. 101.
- ^ a b v Brendi na sajtu Enciklopedija Britanika
- ^ a b v Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 176. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ „Brandy”. BBC.
- ^ Kirk-Othmer Food and Feed Technology. John Wiley & Sons. 2007-12-14. str. 151. ISBN 9780470174487.
- ^ British Nutrition Foundation's Task Force (2008). Gail Goldberg, ur. Plants: Diet and Health. John Wiley & Sons. str. 174. ISBN 9781405147729.
- ^ Faith, Nicholas (2013). Cognac: The story of the world's greatest brandy. Infinite Ideas. ISBN 9781906821791.
- ^ L. M. Cullen (2002). The Brandy Trade Under the Ancien Régime. Cambridge University Press. ISBN 9780521890984.
- ^ Standage, Tom (2006). A History of the World in 6 Glasses . New York, New York: Walker Publishing Company. ISBN 9780802715524.
- ^ „Sarajishvili Brandy Made in Georgia”. International Wine Tourism Conference. 5. 4. 2014.
- ^ a b Charles W. Bamforth, Robert E. Ward, ur. (2014). „5.2. Brandy”. The Oxford Handbook of Food Fermentations. str. 249—252. ISBN 9780199742707.
- ^ Charles Dubow (14. 3. 1998). „Cognac Q&A”. Forbes magazine.
- ^ „brandy-pawnee”. Oxford English Dictionary (3rd izd.). Oxford University Press. septembar 2005. (Potrebna je pretplata ili članska kartica javne biblioteke UK.)
- ^ Barrère, Albert; Leland, Charles Godfrey, ur. (1889). A Dictionary of Slang, Jargon & Cant: Embracing English, American, and Anglo-Indian Slang, Pidgin English, Tinkers' Jargon and Other Irregular Phraseology. 1. Ballantyne Press. str. 176. Pristupljeno 4. 5. 2022. „Brandy pawnee (Anglo-Indian and English gypsy), brandy and water. From pāni, Hindu and Romany, for water. In England: "parny” is a common slang word for water.”
Literatura uredi
- „Puolustuslaitos Leikattua tekee 75 vuoden jälkeen paluun Mannerheimin 150-vuotissyntymäpäiville | Wolfcom”.
- „Puolustuslaitos Leikattua”.
- Consumer Goods Europe. Corporate Intelligence on Retailing. 2002. str. 28—31.
- Hayes, Annie (2016-06-28). „The World's Best-Selling Cognac and Brandy Brands”. www.thespiritsbusiness.com/. The Spirits Business. Pristupljeno 2017-03-19.
- Smith, Hamish (2015-02-20). „The Brandy Report (2/12): The Philippines”. Drinks International. Pristupljeno 2017-03-20.
- „Philippines – Taxes on Distilled Spirits” (PDF). Office of the United States Trade Representative. 2010-11-24. Pristupljeno 2017-03-20.
- „Vieux Informatie Merken Ingredienten Soorten Herkomst en Alcoholpercentage”. Zoekenvindalles.nl. Pristupljeno 2012-10-22.
- „Commissie Gedistilleerd”. Pdcg.nl. Arhivirano iz originala (pdf) 2012-04-17. g. Pristupljeno 2012-10-22.
- Juridische Aspecten van Geografische Aanduidingen, Barbara M. Vroom-Cramer, Kluwer BV, 2002, ISBN 90-268-4135-3
- „Vieux - wenneker”. Wenneker.nl. Arhivirano iz originala 2013-08-09. g. Pristupljeno 2012-10-22.
- „History of Vieux”. Pdcg.nl. Arhivirano iz originala 2012-04-17. g. Pristupljeno 2012-10-22.
- Lichine, Alexis (1987). Alexis Lichine's New Encyclopedia of Wines & Spirits (5th izd.). New York: Alfred A. Knopf. str. 236. ISBN 0-394-56262-3.
- DuBose, Fred; Spingarn, Evan (2004). The Ultimate Wine Lover's Guide 2005. Barnes & Noble. str. 202. ISBN 9780760758328. Pristupljeno 6. 6. 2020. „Exactly when stronger wines or spirits began to be added to wine to preserve it is lost to history, but it worked — and fortified wine was born. History does record how the fortified wines Port and Madeira came to be.”
- Robinson, Jancis, ur. (2006). The Oxford Companion to Wine (3rd izd.). New York: Oxford University Press. str. 279. ISBN 0-19-860990-6.
- „Types of Fortified Wines You Might Enjoy Before or After Dinner”. The Spruce Eats. Pristupljeno 23. 12. 2018.
- Antonello, Biancalana. „DiWineTaste Report: Tasting Fortified Wines”. DiWineTaste. Pristupljeno 23. 12. 2018.
- „26 U.S. Code §5382 b(2)”. Legal Information Institute, Cornell Law School. Pristupljeno 10. 2. 2022.
- Hailman, John R. (2006). Thomas Jefferson on Wine . Univ. Press of Mississippi. str. 306. ISBN 978-1-57806-841-8. Pristupljeno 4. 4. 2009. „Marsala wine.”
- Halley, Ned (2005). The Wordsworth Dictionary of Drink: An A–Z of Alcoholic Beverages. Wordsworth Editions. str. 384. ISBN 978-1-84022-302-6. Pristupljeno 4. 4. 2009.
- Robinson, Jancis, ur. (1999). „Mistela”. The Oxford companion to wine. (2nd izd.). Oxford: Oxford University Press. ISBN 0-19-866236-X. OCLC 41660699.
- „mistelle Definition in the Wine Dictionary at Epicurious.com”. epicurious.com. Arhivirano iz originala 6. 6. 2011. g. Pristupljeno 5. 4. 2009.
- Biancalana, Antonello. „Production of Fortified Wines”. DiWineTaste. Pristupljeno 5. 4. 2009.
- Porter, Darwin; Price, Danforth (2000). Frommer's Portugal (16th izd.). IDG Books Worldwide. ISBN 0-02-863601-5.
- „Spanish law”. Arhivirano iz originala 10. 9. 2013. g. Pristupljeno 4. 4. 2009.
- Foley, Ray (2006). Bartending For Dummies. John Wiley & Sons. str. 112. ISBN 978-0-470-10752-2. Pristupljeno 5. 4. 2009.
- Baxevanis, John J. (1987). The Wines of Champagne, Burgundy, Eastern and Southern France. Rowman & Littlefield. str. 268. ISBN 978-0-8476-7534-0. Pristupljeno 5. 4. 2009.
- „thewinedoctor.com”. Arhivirano iz originala 17. 2. 2009. g. Pristupljeno 4. 4. 2009.
- Zraly, Kevin (2006). Kevin Zraly's American Wine Guide. New York: Sterling. str. 238. ISBN 1-4027-2585-X.
- Jorgensen, Janice (1993). Encyclopedia of Consumer Brands: Consumable Products . Detroit: St. James Press. str. 492. ISBN 1-55862-336-1.
- „BAN - Public Safety - Alcohol Impact Areas”. 1. 1. 2013. Arhivirano iz originala 1. 1. 2013. g. Pristupljeno 11. 1. 2023.
- Yu, Tae-jong. „Gwaha-ju”. Encyclopedia of Korean Culture (na jeziku: korejski). Academy of Korean Studies. Pristupljeno 12. 3. 2018.
- Park, Rock Darm (12. 4. 2012). „Gwaha-ju”. Naver (na jeziku: korejski). Pristupljeno 12. 3. 2018.
- Sullivan, Charles L. (1998). A Companion to California Wine: An Encyclopedia of Wine and Winemaking from the Mission Period to the Present. University of California Press. str. 120. ISBN 978-0-520-92087-3. Pristupljeno 5. 4. 2009.
- Joseph, Robert (2006). Wine Travel Guide to the World. Footprint Handbooks. str. 36. ISBN 978-1-904777-85-4. Pristupljeno 5. 4. 2009.
- „Council Regulation (EC) No 479/2008; Annex IV, §3 (European Union document”. str. 46.
Spoljašnje veze uredi
- „Brandy”. Collier's New Encyclopedia. 1921.
- „Brandy”. Encyclopedia Americana. 1920.