Britanski muzej

најстарији јавни музеј на свету

Britanski muzej (engl. British Museum) je najstariji javni muzej na svetu. Sadrži kolekcije pretežno vezane za istoriju čovečanstva. Osnovan je 1753. i nalazi se u britanskoj prestonici Londonu.[3] Njegova stalna zbirka od osam miliona dela spada među najveće i najsveobuhvatnije postojeće.[4] To dokumentuje priču o ljudskoj kulturi od njenih početaka do danas.[5] Britanski muzej je bio prvi javni nacionalni muzej na svetu.[6]

Britanski muzej
British Museum
Britanski muzej
Osnivanje1753.
LokacijaLondon
 Ujedinjeno Kraljevstvo
Vrstamuzej
Broj predmeta8 miliona[1]
Posetioci5.828.552 (2018)[2]
DirektorHartwig Fischer
PredsednikDžordž Ozborn
Veb-sajtwww.britishmuseum.org
Fasada Britanskog muzeja

Muzej je osnovan 1753. godine, uglavnom zasnovan na kolekcijama anglo-irskog lekara i naučnika ser Hansa Slouna.[7] Prvi put je otvoren za javnost 1759. godine, u kući Montagju, na mestu sadašnje zgrade. Ekspanzija muzeja u narednih 250 godina bila je u velikoj meri rezultat britanske kolonizacije i rezultirala je stvaranjem nekoliko granskih institucija, ili nezavisnih odvajanja, od kojih je prvi bio Prirodnjački muzej 1881.

Godine 1973, Zakon o Britanskoj biblioteci iz 1972. In 1973, the British Library Act 1972[8] odvojio je bibliotečko odeljenje od Britanskog muzeja, ali je nastavio da ugošćuje sada odvojenu Britansku biblioteku[3] u istoj čitaonici i zgradi kao i muzej do 1997. Muzej je nedapartmentsko javno telo koje sponzira Departman za digitalne medije, kulturu, medije i sport, i kao za sve nacionalne muzeje u Velikoj Britaniji, ne naplaćuje se ulaz, osim za pozajmice izložbi.[9]

Njegovo vlasništvo nad malim procentom njenih najpoznatijih objekata koji potiču iz drugih zemalja je sporno i ostaje predmet međunarodnih kontroverzi kroz zahteve za repatrijaciju, posebno u slučaju Elginovih mermera iz Grčke,[10] i Rozetskog kamena iz Egipta.[11]

Istorija muzeja uredi

Začeci muzeja vezani su za britanskog fizičara Ser Hansa Slouna (engl. Sir Hans Sloane).[12] Tokom svog života Sloun je sakupio preko 71.000 predmeta, uključujući herbarijum i biblioteku.[13] Želeći da sačuva svoju kolekciju posle smrti, Sloun je zaveštava kralju Džordžu II. Sam kralj nije bio posebno zainteresovan za kolekciju, ali je zahvaljujući naporima Parlamenta osnovan odbor poverenika kojima je kolekcija data na staranje. Time se 7. juna 1753. godine posebnom odlukom Parlamenta zasniva Britanski muzej.

U početku se kolekcija sastojala pretežno od knjiga, rukopisa i nešto antikviteta u vidu starih novčića i vaza. Međutim, od osnivanja pa do danas kolekcija se samo uvećavala, podjednako putem donacija i kupovinom predmeta.

Muzej je prvi put otvoren za javnost 15. januara 1759. godine. Muzejske kolekcije bile su dostupne svima a sam ulazak u muzej bio je besplatan. Muzej je od tada otvoren bez većih prekida a ulaz je i danas slobodan. Godišnje ga poseti preko 4 miliona ljudi.

Ser Hans Sloun uredi

 
Ser Hans Sloun

Iako je danas uglavnom muzej kulturnih umetničkih predmeta i antikviteta, Britanski muzej je osnovan kao „univerzalni muzej“. Njegovi temelji leže u testamentu anglo-irskog lekara i prirodnjaka ser Hansa Slouna (1660–1753), lekara i naučnika iz Alstera sa sedištem u Londonu. Tokom svog života, a posebno nakon što se oženio udovicom bogatog jamajčanskog plantažera,[14] Sloun je sakupio veliku kolekciju kurioziteta i, ne želeći da vidi svoju kolekciju rasutu nakon smrti, zaveštao ju je kralju Džordžu II, za naciju, za sumu od 20.000 funti.[15]

U to vreme, Slounova kolekcija se sastojala od oko 71.000 predmeta svih vrsta[16] uključujući oko 40.000 štampanih knjiga, 7.000 rukopisa, obimnih primeraka prirodne istorije uključujući 337 tomova osušenih biljaka, grafika i crteža uključujući one Albrehta Direra i antikviteta iz Sudana, Egipat, Grčke, Rima, drevni Bliskog istoka i Dalekog istoka i Amerika.[17]

Zgrada muzeja uredi

Muzejska zgrada je tokom proteklih vekova mnogo puta izmenila svoj izgled.

Za potrebe muzeja, odbor poverenika je inicijalno izabrao jednu od najlepših zgrada tadašnjeg Londona. Bilo je to Montagu zdanje (engl. Montagu House) izgrađeno približno 1676, a obnovljeno 1686. od strane jednog francuskog arhitekte. U skladu sa tim stil zdanja bio je pretežno francuski.

Međutim, već sa početkom 19. veka početna zgrada je postala isuviše skučena za rastuću muzejsku kolekciju. U svrhu proširenja 1802. odbor poverenika formira komitet zadužen za građevinu i njeno proširenje. Prvo u nizu proširenja prvobitne zgrade završeno je 1808. godine. Od tada do danas izgled muzeja je znatno izmenjen, međutim on se i danas nalazi na mestu prvobitnog Montagu zdanja.

Osnovu sadašnje zgrade dizajnirao je ser Robert Smrk (engl. Sir Robert Smirke) i njena izgradnja je završena 1852. godine.

 
Great Court

Poslednja velika izmena završena je 2000. godine. Izmeštanjem većeg dela biblioteke stvoren je dodatan prostor. Po dizajnu arhitekte Lorda Fostera (engl. Lord Foster) taj prostor pretvoren je u veliki trg koji opkružuje čitaonicu, a zatim natkriven. Time je stvoren najveći natkriveni trg u Evropi. Otvorila ga je kraljica Elizabeta II 6. decembra 2000. i on nosi njeno ime - The Queen Elizabeth II Great Court.

Muzejske kolekcije uredi

U muzeju je izloženo više hiljada predmeta iz različitih perioda istorije: od praistorijskog doba do modernijih kolekcija koje su vezane za period industrijske revolucije. Muzej ima ukupno 94 galerije koje se protežu preko 4 kilometra. Osim relativno stalnih kolekcija, muzej redovno priređuje i privremene postavke za koje se naplaćuju ulaznice.

Neke od kolekcija su:

  • Britanija u praistoriji i pod Rimljanima
    • zauzima 6 galerija
    • sadrži ceremonijalnu keltsku odeću i metalno posuđe
    • rimsku srebrninu
    • telo žrtvovanog čoveka iz 1. veka nove ere nađenog tek 1984. godine
  • Evropa
    • galerije sadrže razne predmete sakupljene iz Evrope uključujući i ...
    • sat u obliku broda napravljen u Pragu pre više od 4 veka; dok je bio u funkciji menjao je položaj, svirao melodije i ispaljivao iz topa
    • kolekciju tanjira iz revolucionarnog razdoblja Rusije
    • posebno su interesantni predmeti vezani za anglo-saksonskog kralja iz 7. veka. Nađeni su 1939. u olupini broda Sutton Hoo
  • Egipat
    • svakako najznačajniji predmet ove kolekcije je Rozeta kamen (engl. Rosseta Stone) sa hijeroglifima sa koga je Šampolion uspeo da dešifruje drevno egipatsko pismo
    • muzej je dom zapanjujućem broju mumificiranih tela, sarkofaga i posmrtnih maski koje se nalaze raspoređene u nizu galerija
    • izložen je i veliki broj instrumenata korišćenih u pripremi tela za balzamovanje
  • Grčka i Rim
 
Deo friza Partenona
  • Azija
    • glavni deo ove kolekcije su kineski porcelan i keramika
    • brojne skulpture vezane za religije Indije, Kine i Koreje takođe dominiraju postavkom

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Collection size”. British Museum. 
  2. ^ ALVA-Association of Leading Visitor Attractions Pristupljeno 4.1.2020.
  3. ^ a b Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 180. ISBN 86-331-2075-5. 
  4. ^ „About us”. British Museum. Pristupljeno 26. 3. 2013. 
  5. ^ Among the national museums in London, sculpture and decorative and applied art are in the Victoria and Albert Museum; the British Museum houses earlier art, non-Western art, prints and drawings. The National Gallery holds the national collection of Western European art to about 1900, while art of the 20th century on is at Tate Modern. Tate Britain holds British Art from 1500 onwards. Books, manuscripts and many works on paper are in the British Library. There are significant overlaps between the coverage of the various collections.
  6. ^ „History of the British Museum”. The British Museum (na jeziku: engleski). Pristupljeno 12. 7. 2018. 
  7. ^ „The Life and Curiosity of Hans Sloane”. The British Library (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 19. 11. 2018. g. Pristupljeno 21. 10. 2017. 
  8. ^ „British Library Act 1972”. legislation.gov.uk. 1972. 
  9. ^ „Admission and opening times”. British Museum. 14. 6. 2010. Pristupljeno 4. 7. 2010. 
  10. ^ Tharoor, Kanishk (29. 6. 2015). „Museums and looted art: the ethical dilemma of preserving world cultures”. The Guardian (na jeziku: engleski). Pristupljeno 18. 4. 2018. 
  11. ^ „The Big Question: What is the Rosetta Stone, and should Britain return”. The Independent (na jeziku: engleski). 9. 12. 2009. Pristupljeno 2. 4. 2020. 
  12. ^ „Creating a Great Museum: Early Collectors and The British Museum”. Arhivirano iz originala 2. 1. 2010. g. Pristupljeno 16. 12. 2011. 
  13. ^ „British Museum - General history,”. Pristupljeno 16. 12. 2011. 
  14. ^ „BBC – History – British History in depth: Slavery and the Building of Britain”. www.bbc.co.uk (na jeziku: engleski). Pristupljeno 12. 11. 2019. 
  15. ^ „Creating a Great Museum: Early Collectors and The British Museum”. Fathom. Arhivirano iz originala 2. 1. 2010. g. Pristupljeno 4. 7. 2010. 
  16. ^ „General history”. British Museum. 14. 6. 2010. Pristupljeno 4. 7. 2010. 
  17. ^ Gavin R de Beer, Sir Hans Sloane and the British Museum (London, 1953).

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi