Velika Slatina
Velika Slatina (alb. Sllatinë e Madhe) je naselje u opštini Kosovo Polje, Kosovo i Metohija, Republika Srbija.
Velika Slatina | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovski |
Opština | Kosovo Polje |
Stanovništvo | |
— 2011. | 1.839 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 36′ 12″ S; 21° 01′ 14″ I / 42.60333° S; 21.02056° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Geografija
urediSelo je na Slatinskom potoku, na jugoistočnoj padini Crnog vrha, oko pola kilometra severno od puta Priština - Peć.
Istorija
urediSelo je postalo kao kolonija Čerkeza 1864. Kad se u ratu 1877-78. Srbija približila Kosovu, Čerkezi su se, svih 5 kuća, koliko ih je bilo, iselili u unutrašnjost Turske, a u njihove kuće su se uselili muhadžiri iz oslobođene Toplice. Među tim muhadžirima je bilo opet Čerkeza, kojih je u balkanskom ratu bilo 9 kuća i koje su se po tom ratu počele iseljavati u Tursku, tako da je poslednja njihova kuća otišla 1924.[1]
Poreklo stanovništva po rodovima
urediPodaci o poreklu stanovništva iz 1933. godine.[1]
Muhadžirski rodovi doseljeni 1878. iz topličkih sela
- Mrljak (7 k.) i Kojšić (9 k.), od fisa Šalje, iz Mrljaka i Kojšića.
- Tmava (3 k.) i Ivanja (1 k.), od fisa Krasnića, iz Tmave i Ivanje.
- Žini Potok (1 k.), od fisa Tsača, iz Žitnog Potoka.
- Kolubra (3 k.), Rudar (3 k.) i Berilj (1 k.), od fisa Gaša iz Kaludre, Rudara i Berilja.
- Konjuša (2 k.) i Novosel (7 k.), od fisa Klimenata, iz Konjuše i Novog Sela.
Autokolonisti
- Babići ( 2 k.) 1914. iz istoimenog roda u susednom selu Lepini.
- Stevanovići (2 k.) i Đorovići (1 k.) 1914, prva iz Kutlova a druga iz Rače (Toplica).
- Peković (1 k.) 1914. iz Župe Nikšićke.
Kolonisti
- Benderaći ili Pavićevići (5 k.), Živkovići (2 k.) 1921. i Vučetići (1 k.) iz Grahova kod Nikšića.
- Mićunović (4 k.) 1924, Mušterović (1 k.) 1921. i Šupić (1 k.) 1925. iz Rudine kod Nikšića.
- Bjelović (1 k.) 1924. iz Banjana kod Nikšića.
- Šaranović (2 k.) 1924. iz Slatine kod Danilovgrada.
- Radunić (1 k.) 1926. iz manastira Morače.
- Vukićević (1 k.) 1920, Bojanić (1 k.) 1920. i Kujačić (2 k.) 1923. iz Krivošija (Boka).
- Popovići (4 k.) 1924. iz Marovca u Jablanici, inače starinom iz Golije kod Nikšića.
Demografija
urediGodina | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 |
---|---|---|---|---|---|---|
Stanovništvo | 621 | 692 | 842 | 1267 | 1580 | 1697 |
Reference
urediLiteratura
uredi- Urošević, Atanasije (1965). Kosovo, naselja i poreklo stanovništva. Beograd: „Naučno delo”. COBISS.SR 25064975