Veliko Trnjane
Veliko Trnjane je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 755 stanovnika.
Veliko Trnjane | |
---|---|
Veliko Trnjane | |
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Jablanički |
Grad | Leskovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 55′ 24″ S; 21° 57′ 01″ I / 42.923333° S; 21.950166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 307 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 016 |
Registarska oznaka | LE |
Položaj, naziv i tip sela
urediNa oko četiri kilometra južno od sela Rudara, zaseljeno je selo Veliko Trnjane, kao i Rudare delom na najnižoj terasi Rudarske čuke, a delom u aluvijalnoj ravni reke Veternice. I Veliko Trnjane sa zapadne strane opasuje Bara, ali kako se ono dinamičnije razvija od Rudara, mnoge kuće cu prešle Baru, pa se na zapadu selo prostrlo do samog glavnog puta kroz Porečje, a u najnovije vreme neka domaćinstva grade svoje domove i sa druge strane puta. Selo je dobilo ime svakako po trnjacima u kojima se zaselilo. U Leskovačkoj kotlini ima tri Trnjana. Dva se nalaze u dolini srednje Jablanice, na oko šest kilometara zapadno od Leskovca. Da bi se razlikovali, oni nose nazive: Donje Trnjane, Gornje Trnjane i, najzad, u Porečju, Veliko Trnjane, koje i jeste najveće selo Leskovačkoj kotlini sa nazivom Trnjane.
Zemlja
urediAtar sela Velikog Trnjana nalazi se između atara sela Rudara na severu i Presečine na jugu; na istoku granicu čini razvodna linija na Rudarskoj čuki, a na zapadu se proteže do atara sela Gornjer Jajna. Na ovom prostoru nalaze se pobrđa i ravnice, pa je zemljište različito: pod šumama, pod pašnjacima i livadama, kao i pod njivama i baštama, a ima i vinorrada. 3emlja u ataru Velikog Trnjana nosi ove nazive: Crešnjetina, Ciganski rid, Cigansko padalište, Široki del, Srednji rid, Trlište, Kameniti rid, Goli rid, Kosarke, Trševine, Šamak, Mustaagino, Blagunje, Omatovica, Gornje livade, Donje livade, Kuka, Meanska kruška, Botunja, Pržar, Plavište, Krsjanice, Buković, Vrbljanke, Paprat, Crna bara, Ugari, Janjina dolina, Jasen, Petkova kruška, Gornje selište, Donje selište.[1]
Voda
urediStalnu tekuću vodu čini Bara. U vreme velikih atmosferskih padavina, kao i topljenja snega y proleće, iz dolina sa Rudarske čuke poteku potoci od kojih se voda steče u dolinu koja prolazi kroz severoistočni deo sela. Obilje izdanske vode, koja je u ravnici veoma blizu zemljinoj površini, omogućuje svakom domaćinstnu da iskopa bunar za piće i drure potrebe domaćinstva.
Istorija
urediNa mestu na kome je danas locirano selo Veliko Trnjane obitovao je još neolitski čovek. Lokalitet Gornje i Donje selište govore o tome da se selo kao slovensko naselje pomeštalo, ali da je ovde kontinuirano postojalo seosko naselje. Iako iz toponomije vidima da je u ataru sela neki Mustafa-aga imao svoj zabran, Veliko Trnjane je, u doba čitlučenja sela Leskovačkog porečja, uspelo da očuva svoju slobodu, kao i susedno selo Rudare. Kad je pred kraj 1877. godine izbio rat između Srbije i Turske, među dobrovoljcima narednika srpske vojske Vlajka Stojanovića našlo se i nekoliko Velikotrnjančana sa puškama, pištoljima, kosama i motikama, a među njima je bio i deda Alekse Trajkovića Trajko sa sinom Janaćkom. Kako Veliko Trnjane nije bilo čitlučko selo, Velikotrnjančani nisu imali da plaćajy Turcima naknadu za zemlju, pa čak ni za posed Mustafa-age koji su po odlasku Turaka, među sobom podelili, jer se vlasnik te zemlje nije ni javio za naknadu.
Pre drugog svetskog rata Veliko Trnjane je bilo udaljeno od glavnog puta Leskovac-Vučje za nekih 100—200 metara. Sada je ono na samom putu svojim zapadnim delom. Odavde ide pravo na zapad, poljski, ali dosta dobar put, u pravcu Gornjeg Jajna. Na raskrsnici glavnog puta i ovog poljskog nalazi se autobuska stanica na koju pristaju udobni autobusi iz pravca Leskovca i oni iz pravca Vučja svakog sata, pa je Veliko Trnjane odlično povezano sa Leskovcem i Vučjem, a odavde se može kolima i automobilom na Gornje Jajno, pa preko Veternice na takozvani Gornji put bilo za Palikuću i Bunuški Čifluk, bilo preko D. Jajna za Sušicu i sva njena sela.
Zanimanje stanovnika
urediVelikotrnjančani su u glavnom zemljoradnici. Seju pšenicu i kukuruz, od industrijskih biljaka konoplju, mada u daleko malim količinama prema onim između dva svetska rata. Stočarstvo je stajsko. Pre drugog svetskog rata selo je imalo oko 3.000 ovaca. Usled razoravanja utrine, broj ovaca se sveo na veoma malu meru. U selu je bilo 1960. godine oko 150 bivola.
Stanovništvo
urediSelo je podeljeno u šest mahala, koje nose ove nazive: Donja mahala, Srednja mahala, Korejska mahala, Šorejska mahala, Gornja mahala Đurina mahala.[2]
Demografija
urediU naselju Veliko Trnjane živi 807 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,2 godina (40,6 kod muškaraca i 43,8 kod žena). U naselju ima 251 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,04.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
![]() |
|
m | ž |
|||
? | 1 | 0 | ||
80+ | 14 | 21 | ||
75—79 | 14 | 26 | ||
70—74 | 27 | 43 | ||
65—69 | 32 | 34 | ||
60—64 | 34 | 35 | ||
55—59 | 22 | 18 | ||
50—54 | 51 | 46 | ||
45—49 | 39 | 26 | ||
40—44 | 31 | 33 | ||
35—39 | 29 | 32 | ||
30—34 | 34 | 34 | ||
25—29 | 33 | 34 | ||
20—24 | 22 | 22 | ||
15—19 | 29 | 27 | ||
10—14 | 32 | 31 | ||
5—9 | 37 | 18 | ||
0—4 | 24 | 28 | ||
Prosek : | 40,6 | 43,8 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 412 | 84 | 288 | 30 | 10 | 0 |
Ženski | 431 | 51 | 296 | 75 | 8 | 1 |
UKUPNO | 843 | 135 | 584 | 105 | 18 | 1 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 187 | 50 | 0 | 0 | 62 |
Ženski | 80 | 13 | 0 | 0 | 31 |
UKUPNO | 267 | 63 | 0 | 0 | 93 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 4 | 3 | 18 | 2 | 13 |
Ženski | 1 | 2 | 7 | 2 | 2 |
UKUPNO | 5 | 5 | 25 | 4 | 15 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 16 | 11 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 9 | 11 |
UKUPNO | 0 | 0 | 17 | 20 | 11 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 3 | 0 | 0 | 5 | |
Ženski | 1 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 4 | 0 | 0 | 5 |
Galerija
uredi-
Stara kapela Uspenja Presvete Bogorodice
-
Stara kapela Uspenja Presvete Bogorodice
-
Stara kapela Uspenja Presvete Bogorodice
-
Osnovna škola Nikola Skobaljić
-
Raskrsnica u selu
-
Panorama sela
-
Panorama sela
-
Seoski krst
-
Seoski krst
-
Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora
-
Stara osnovna škola 25. maj
-
Stara osnovna škola 25. maj
Reference
uredi- ^ „istorija[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 25. 04. 2017. g. Pristupljeno 13. 12. 2016. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
- ^ J. V. Jovanović, Leskovačko porečje (drugi-poseban deo), Leskovački zbornik 13, 5-7 strana, Leskovac, 1968
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.