Verdžil Ajvan Grisom (engl. Virgil Ivan Grissom), poznatiji kao Gas Grisom (engl. Gus Grissom; Mičel, 3. april 1926Kejp Kanaveral, 27. januar 1967), bio je jedan od originalnih sedam astronauta projekta Merkjuri iz 1959. godine i test pilot u Američkom ratnom vazduhoplovstvu. Pored Grisoma, Merkjuri Sedam činili su i Volter Šira, Alan Šepard (prvi Amerikanac u svemiru), Donald Slejton, Skot Karpenter, Gordon Kuper i Džon Glen.[1] Bio je drugi Amerikanac koji je poleteo u svemir, i prvi član astronautske grupe koji je leteo u svemir dva puta, a jednom je bio i rezervni komandant.[2] Posthumno je odlikovan Kongresnom svemirskom medaljom časti. Proveo je pet sati u svemiru.

Verdžil Grisom
Verdžil Grisom kao astronaut NASA
Lični podaci
Puno imeVerdžil Ajvan Grisom
Datum rođenja(1926-04-03)3. april 1926.
Mesto rođenjaMičel, Indijana, SAD,
Datum smrti27. januar 1967.(1967-01-27) (40 god.)
Mesto smrtiKejp Kanaveral, Florida, SAD
GrobNacionalno groblje Arlington
DržavljanstvoSAD
NacionalnostAmerikanac
ObrazovanjePU(BS, 1950)
TIARV(BS, 1956)
Zanimanjeastronaut
opitni pilot
mašinski inženjer
Karijera
TipAstronaut NASA
Statuspoginuo na vežbi
Čin Potpukovnik(ARV)
Vreme u svemiru5 sati 7 minuta
SelekcijaNasina grupa 1 iz 1959.
MisijeMerkjuri – Redstoun 4, Džemini 3, Apolo 1
Logo misija
Odlikovanja

Biografija uredi

Rana mladost, obrazovanje i vojna služba uredi

 
Gas Grisom (prvi red, prvi zdesna) sa klasićima iz Vazduhoplovne škole za probne pilote; Gordon Kuper je prvi sleva u prvom redu, 1957. godine

Grisom je rođen u Mičelu, Indijana, 3. aprila 1926. godine, kao sin Denisa Dejvida Grisoma (1903—1994) i Sesil Grisom (rođene King; 1901—1995).[3][4] U mladosti je bio član Mladih izviđača SAD i imao je čin Star Scout.[5] Sa IQ 145, nakon završene srednje škole u rodnom gradu 1944, pošao je u vojnu vazduhoplovnu službu da bi učestvovao u Drugom svetskom ratu, ali se rat završio pre kraja njegove obuke, te je mladi Gas najpre poslat na odsustvo tokom kojeg se oženio, a potom je otpušten u civilstvo. Diplomirao je mašinstvo na Perdju Univerzitetu 1950, kao i aeromehaniku na Tehnološkom institutu ARV 1956. godine. Za avijaciju se zainteresovao kao srednjoškolac radeći na obližnjem aerodromu, a lokalni advokat, koji je posedovao mali avion, ga je naučio osnovama letenja i za jedan dolar ga vozio svojim aviončićem.

Iako formalno veteran Drugog svetskog rata, nije imao prilike da direktno učestvuje u borbenim dejstvima. Ipak, prilika za to ukazala se već nekoliko godina kasnije. Grisom je nakon završenog fakulteta stupio u novoformirano Američko ratno vazduhoplovstvo, i po uspešnom okončanju letačke obuke, kao borbeni pilot leteo u 100 borbenih misija, leteći na F-86 sejbrovima tokom Korejskog rata. Vratio se kao odlikovani letač i ubrzo prešao u probne pilote, budući da je završio kurs elitne škole za probne pilote pri Ratnom vazduhoplovstvu SAD u vazduhoplovnoj bazi Edvards, Kalifornija. U tom svojstvu je i izabran u astronautski korpus. Uz Alana Šeparda je bio formalno najobrazovaniji astronaut iz selekcije Merkjuri Sedam sa dve fakultetske diplome.[6]

Tokom karijere je zabeležio 4.600 časova leta na raznim tipovima aviona, od toga više od 3.500 na mlaznjacima.

Astronaut uredi

Ako umremo, želimo da ljudi to prihvate. U rizičnom smo poslu i ako nam se nešto desi nadamo se da to neće odložiti program. Osvajanje kosmosa je vredno rizikovanja života.

— Gas Grisom[7]

Uz Alana Šeparda jedini je američki astronaut koji je obavio sub-orbitalni let, mada je njegovu misiju pratila ta nesreća da mu je po sletanju i spasavanju, letelica potonula u okean. Izvlačenje sa okeanskog dna usledilo je tek 1999. godine. To nije pokolebalo Grisoma, ostao je posvećen kosmičkom programu i marta 1965. komanduje prvom u nizu Džemini misija. Kopilot mu je bio Džon Jang. U tom trenutku Grisom se već etablirao kao jedan od najiskusnijih astronauta NASA i po rečima njegovog neposrednog rukovodioca i Merkjuri kolege Donalda Slejtona, glavni je kandidat za prvog čoveka koji će obaviti sletanje na Mesec i hodati po njegovoj površini.[8][9]

To se ipak nije dogodilo. Poginuo je zajedno sa kolegama astronautima Edom Vajtom i Rodžerom Čafijem, 27. januara 1967. godine tokom vežbe na lansirnoj rampi za let misije Apolo 1. Imao je 40 godina i čin potpukovnika. Njihova imena su se našla na plaketi Pali astronaut koju su astronauti Apola 15 ostavili na Mesečevoj površini 1971. godine u znak sećanja na kolege koji su položili svoje živote u ime osvajanja kosmičkih prostranstava.[10] Grisom i Čafi su sahranjeni na Nacionalnom groblju Arlington, dok je Vajt sahranjen na groblju Vest Point.

Privatni život uredi

Oženio se sa samo 19 godina, jula 1945. godine, drugaricom iz detinjstva, Beti Lavon Mur (1927—2018), sa kojom je imao dva sina, Skota (* 1950) i Marka (* 1953). Član je nekoliko kuća slavnih i nosilac brojnih društvenih priznanja, civilnih i vojnih odlikovanja, od kojih mu je određen deo počasti dodeljen posthumno. U vreme pogibije bio je angažovan na pisanju knjige o programu Džemini.

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „America's Space Program - In the Beginning...”. Muldrake.com. 
  2. ^ „Detailed Biographies of Apollo I Crew - Gus Grissom”. NASA. 
  3. ^ „Gus Grissom's father”. Wikitree.com. 
  4. ^ „Gus Grissom's mother”. Wikitree.com. 
  5. ^ „Astronauts and the BSA” (PDF). Boy Scouts of America. Arhivirano iz originala (PDF) 13. 11. 2018. g. Pristupljeno 20. 12. 2018. 
  6. ^ „Gus Grissom Mercury bio”. NASA. 
  7. ^ „Virgil Ivan "Gus" Grissom”. history.nasa.gov. 
  8. ^ „People who would likely have walked on the moon if they had lived”. University of Maryland Institute for Advanced Computer Studies. 
  9. ^ Slayton, Donald K. "Deke"; Cassutt, Michael (1994). Deke! U.S. Manned Space: From Mercury to the Shuttle (1st izd.). New York: Forge (St. Martin's Press). str. 223. ISBN 978-0-312-85503-1. LCCN 94-2463. OCLC 29845663. 
  10. ^ „Gus Grissom bio”. NASA. Arhivirano iz originala 04. 12. 2017. g. Pristupljeno 29. 10. 2017. 

Spoljašnje veze uredi