Vilijam Bafin (engl. William Baffin; 158423. januar 1622) je bio engleski moreplovac i istraživač.[1]

Vilijam Bafin
Vilijam Bafin
Datum rođenja1584.
Mesto rođenjaLondon
 Engleska
Datum smrti23. januar 1622.

Rane plovidbe uredi

Ne zna se ništa o njegovom ranom životu, ali zaključuje se da se rodio u Londonu u porodici skromnih prihoda. Postepeno se uzdigao marljivošću. Po prvi put se spominje 1612. kada je bio glavni kormilar(pilot) u ekspediciji pod vodstvom kapetana Džejmsa Hola. Cilj ekspedicije je bio da se nađe severozapadni prolaz. Kapetana Hola su ubili domoroci na zapadnoj obali Grenlanda. Tokom sledeće dve godine Bafin je radio na špicbergenskim kitolovcima, koji sižu bili pod kontrolom Moskovske kompanije.

Otkrića Bafinove zemlje i Bafinova zaliva uredi

Od 1615. dobijaju zadatak od Moskovske kompanije da traže severozapadni prolaz. On je pratio kapetana Roberta Bajlota kao kormilar maloga broda Diskaveri i pažljivo je istraživao Hadsonov prolaz. Tačnost Bafinovih astronomskih i plimskih zapažanja potvrdio je 2 veka kasnije Edvard Pari, kada je tuda prolazio 1821.

Bafin je ponovo plovio 1616. kao kormilar Diskaverija. Prošao je kroz Devisov prolaz i otkrio je jedan zaliv, koji se zove po njemu, Bafinov zaliv ili Bafinovo more. Tada je otkrio i nekoliko prolaza Lankasterov prolaz, Džonsov prolaz i Smitov prolaz u čast darežljivih donatora celog pothvata. Na svom putovanju putovao je 480 kilomatra severnije od svoga prethodnika Džona Devisa. Čitavih 236 godina niko neće proći na tom moru severnije od njega.

Plovidba prema Indiji uredi

Tim istraživanjem pale su u vodu sve nade da će se otkriti severozapadni prolaz. Bafin je posle toga radio za Britansku istočnoindijsku kompaniju, pa je putovao 16171619. do Surata u Indiji. Kada se vratio dobio je specijalno priznanje od kompanije zbog dobroga ocrtavanja obala Crvenoga mora i Persijskog zaliva i svih drugih informacija o plovidbi tim područjima.

Ponovo je 1620. putovao na istok. Tokom englesko-persijskog sukoba smrtno je ranjen i umro je 23. januara 1622. Osim značaja geografskih otkrića Bafin je upamćen i po značaju i preciznosti njegovih naučnih i magnetskih posmatranja.

Bafinova zemlja i Bafinov zaliv nose njegovo ime.[1]

Reference uredi

  1. ^ a b „William Baffin”. Britannica. Pristupljeno 26. 1. 2021. 

Spoljašnje veze uredi