Vindhuk
Vindhuk (engl. Windhoek, nem. Windhuk) je glavni grad Namibije.[2] Sa 240.000 stanovnika jedan je od najvažnijih trgovinskih centara Komas regije i glavni je centar za preradu ovčijih koža.
Vindhuk Windhoek | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Namibija |
Regija | Komas |
Osnovan | 18. oktobar 1890. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2014. | 322.500 |
— gustina | 500 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 22° 34′ 12″ J; 17° 05′ 01″ I / 22.57° J; 17.083611° I |
Aps. visina | 1.650 m m |
Površina | 645 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Mause Kazapuja[1] |
Pozivni broj | 61 |
Veb-sajt | |
http://www.windhoekcc.org.na/ |
Geografija uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Klima uredi
Vindhuk se nalazi u polupustinjskom klimatskom području sa vrlo vrućim letnjim danima i hladnim noćima. Vindhuk ima preko 300 sunčanih dana godišnje.[3] Prosečna godišnja temperatura je 19,47 °C, što je veoma toplo za mesto na toj nadmorskoj visini. To je većinom zbog uticaja toplih vazdušnih struja i planina na jugu, koje štite grad od hladnih južnih vetrova. U zimskim mesecima (juni, juli i avgust) padavine su vrlo retke. Temperatura retko pada ispod 0 °C, a sneg skoro nikada ne pada. Zbog vrlo retkih padavina (godišnje oko 360 mm) vrlo su česta navodnjavanja površina. Suše su vrlo česte, a ciklus suhih i vlažnih godina rotira se svakih desetak godina. Zbog svoje lokacije u blizini pustinje Kalahari, grad dobija 3.605 sunčanih sati. Padavine obiluju tokom letnje sezone, a minimalne su tokom zimske sezone. Prosečna godišnja precipitacija je 367,4 mm (14,46 in), sa najnižom vrednošću od 106,7 mm (4,20 in) tokom 2018/19 kišne sezone, i 97 mm (3,8 in) u 1929/30 sezoni.[4]
Klima Vindhuka (1728 m), Namibija | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 36,0 (96,8) |
35,8 (96,4) |
34,9 (94,8) |
31,3 (88,3) |
31,8 (89,2) |
26,1 (79) |
25,7 (78,3) |
30,0 (86) |
33,2 (91,8) |
35,0 (95) |
36,5 (97,7) |
36,6 (97,9) |
36,6 (97,9) |
Maksimum, °C (°F) | 30,0 (86) |
28,6 (83,5) |
27,2 (81) |
25,6 (78,1) |
22,7 (72,9) |
20,2 (68,4) |
20,5 (68,9) |
23,4 (74,1) |
26,5 (79,7) |
29,1 (84,4) |
29,6 (85,3) |
30,7 (87,3) |
26,2 (79,2) |
Prosek, °C (°F) | 23,3 (73,9) |
22,1 (71,8) |
21,0 (69,8) |
18,9 (66) |
15,8 (60,4) |
13,2 (55,8) |
13,1 (55,6) |
15,8 (60,4) |
19,3 (66,7) |
21,7 (71,1) |
22,5 (72,5) |
23,5 (74,3) |
19,2 (66,6) |
Minimum, °C (°F) | 17,2 (63) |
16,5 (61,7) |
15,4 (59,7) |
12,8 (55) |
9,2 (48,6) |
6,7 (44,1) |
6,3 (43,3) |
8,6 (47,5) |
11,9 (53,4) |
14,6 (58,3) |
15,6 (60,1) |
16,9 (62,4) |
12,6 (54,7) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | 7,5 (45,5) |
6,8 (44,2) |
3,7 (38,7) |
2,4 (36,3) |
−1,6 (29,1) |
−2,8 (27) |
−2,6 (27,3) |
−3,9 (25) |
−1,1 (30) |
1,6 (34,9) |
0,4 (32,7) |
3,3 (37,9) |
−3,9 (25) |
Količina padavina, mm (in) | 78,1 (3,075) |
80,3 (3,161) |
78,7 (3,098) |
37,7 (1,484) |
6,6 (0,26) |
1,2 (0,047) |
0,7 (0,028) |
0,9 (0,035) |
2,8 (0,11) |
11,8 (0,465) |
26,9 (1,059) |
41,7 (1,642) |
367,4 (14,464) |
Dani sa padavinama (≥ 0.1 mm) | 11,1 | 10,7 | 10,5 | 5,5 | 1,9 | 0,7 | 0,5 | 0,3 | 0,9 | 2,8 | 5,3 | 7,5 | 57,7 |
Relativna vlažnost, % | 42 | 56 | 51 | 44 | 37 | 32 | 27 | 19 | 17 | 22 | 30 | 34 | 34,3 |
Sunčani sati — mesečni prosek | 288 | 254 | 282 | 273 | 310 | 309 | 326 | 341 | 321 | 319 | 297 | 285 | 3.605 |
Izvor #1: Deutscher Wetterdienst[5] | |||||||||||||
Izvor #2: Danish Meteorological Institute (sun only)[6] |
Istorija uredi
Vindhuk je u prošlosti bio centar Nama poglavice, koji su pobedili narod Herereu 19. veku. Nemačka je okupirala region[2] 1885. godine i Vindhuk je 1892. godine postao glavni grad kolonije Nemačke jugozapadne Afrike. Za vreme Prvog svetskog rata Vindhuk je predat vojsci Južnoafričke Unije i postao je britanski dominion. Do sticanja nezavisnosti Namibije 1990. godine[2], grad je bio glavni grad Jugozapadne Afrike pod suverenitetom Južnoafričke Republike.
Nemački uticaj se i danas oseća, a namibijsko pivo i kobasice su najbolji u Africi.
Umetnost i kultura uredi
Vindhuk je i glavni umetnički grad Namibije. Grad ima nekoliko galerija i umetničkih prodavnica, dok su zanatlije smeštene na pločniku u otvorenoj pijaci.
Stanovništvo uredi
Vindhuk ima oko 240.000 građana i predstavlja mešavinu etničkih grupa u Namibiji. Etničke grupe uključuju: ovambo, herero, damara, nama, kavango, kaprivian, Bušmani, cva kao i Nemci, Afrikaneri i ostale etničke grupe.
Hereri potiču iz istočne Afrike i oni su se pre dolaska u Namibiju naselili u Zambiji i južnoj Angoli. Narod Herero je drugi po broju stanovnika i ima ih oko 100.000.
Ovambo je najveća etnička grupa u Namibiji. Oni potiču sa severa Namibije. Bave se poljoprivredom i stočarstvom. Po običaju žene naroda Ovambo se bave kućnom proizvodnjom, a obično je u pitanju grčanrstvo, proizvodnja korpa i krojarstvo.
Damarci su najstarija etnička grupa u Namibiji. Njih ima oko 90.000 u državi. Oni su obično farmeri i rudari. Oni prvobitno potiču sa severozapada Namibije.
Namasa ima oko 90.000 i najviše naseljavaju Hardap provinciju. Po svetlijem tenu oni imaju više sličnosti sa bušmanima ali ipak oni govore jezikom koji koriste damanci.
Belaca ima u Namibiji oko 75.000 i evropskog su porekla. Više od polovine njih govore afrikanerskim ali ima i onih koji govore nemački i manje portugalski. Većina belaca živi u južnom i centralnom delu zemlje.
Privreda uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Saobraćaj uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Partnerski gradovi uredi
Vindhuk je partnerski grad sa:[7]
Galerija uredi
-
Markica za Nemačku jugozapadnu Afriku sa poštanskim žigom Vindhuka
Reference uredi
- ^ City of Windhoek, 2014-12-01
- ^ a b v Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 58. ISBN 86-331-2112-3.
- ^ „Climate and average monthly weather in Namibia”. weather-and-climate.com.
- ^ Menges, Werner; Oliveira, Yokany (23. 5. 2019). „Khomas faces worst drought in 90 years”. The Namibian. str. 1.
- ^
- „Klimatafel von Windhuk (Windhoek) / Namibia” (PDF). Federal Ministry of Transport and Digital Infrastructure. Pristupljeno 2. 11. 2016.
- ^
- „Stationsnummer 68110” (PDF). Ministry of Energy, Utilities and Climate. Arhivirano iz originala 16. 1. 2013. g. Pristupljeno 2. 11. 2016.
- ^ „Status of Cooperation Agreement” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 16. 2. 2012. g. Pristupljeno 1. 10. 2009.
- ^ „Berlin – City Partnerships”. Der Regierende Bürgermeister Berlin. Arhivirano iz originala 21. 5. 2013. g. Pristupljeno 17. 9. 2013.
- ^ „Windhoek becomes first San Antonio Sister City in Africa, 10th total”.
- ^ „Namibia's Windhoek, Jamaica's Kingston sign twinning agreement”. Arhivirano iz originala 13. 02. 2019. g. Pristupljeno 12. 06. 2019.
Literatura uredi
- „Windhuk”. Deutsches Kolonial-Lexikon (na jeziku: nemački). 1920. Arhivirano iz originala 29. 06. 2019. g. Pristupljeno 12. 06. 2019 — preko Universitätsbibliothek Frankfurt.
- Carl Schlettwein ; Gebhardt, Lisa (1975). „Libraries and Archives in South West Africa”. Communications from the Basel Africa Bibliography . 13. ISSN 0170-5091. „Windhoek” . via Google Books
- D. Simon (1983). „Evolution of Windhoek 1890–1980”. Ur.: C. Saunders. Perspectives on Namibia: Past and present. University of Cape Town.
- David Simon (1991). „Windhoek”. Ur.: Lemon, Anthony. Homes Apart: South Africa's Segregated Cities. Indiana University Press. ISBN 978-0-253-33321-6.
- Jaglin, Sylvy (1997). „La commercialisation du service d'eau potable à Windhoek (Namibie): inégalités urbaines et logiques marchandes”. Flux: Cahiers scientifiques internationaux Réseaux et territoires (na jeziku: francuski) (30). ISSN 1958-9557. doi:10.3406/flux.1997.1212 — preko Persee.fr.
- Friedman, Fatima (2000), Deconstructing Windhoek: The Urban Morphology of a Post-Apartheid City, Bartlett Development Planning Unit Working Papers, University College London, OCLC 50087639
- J.B. Gewald (2002). „Diluting drinks and deepening discontent: colonial liquor controls and public resistance in Windhoek, Namibia”. Ur.: D.F. Bryceson. Alcohol in Africa: mixing business, pleasure, and politics. Heinemann — preko African Studies Centre, Leiden.
- M. Wallace (2002), Health, Power and Politics in Windhoek, Namibia, 1915–1945, Basel
- T.J. Desch-Obi (2003). „Windhoek, Namibia”. Ur.: Paul Tiyambe Zeleza; Eyoh, Dickson. Encyclopedia of Twentieth-Century African History. Routledge. ISBN 978-0-415-23479-5.
- Sohn, Christophe (2004). „A la recherche des frontières dans la ville post-apartheid. Le cas de Windhoek, capitale de la Namibie” [In search of boundaries in the post-apartheid city: the case of Windhoek, capital city of Namibia]. Bulletin de l'Association de géographes français (na jeziku: francuski). 81. doi:10.3406/bagf.2004.2413 — preko Persee.fr.
- Kamwi, Otto S. (2005). An evaluation of the implementation of affirmative action in Windhoek municipality (MPA). University of Namibia — preko UNAM Scholarly Repository.
- Fatima Müeller-Friedman (2006). „Beyond the Post-Apartheid City: De/Segregation and Suburbanization in Windhoek, Namibia”. African Geographical Review. 25.
- Frayne, Bruce (2007). „Migration and the Changing Social Economy of Windhoek, Namibia”. Development Southern Africa. 24.
- Gewald, J. B. (2009). „From the Old Location to Bishops Hill: The Politics of Urban Planning and Landscape History in Windhoek, Namibia”. Ur.: M. Bollig and O. Bubenzer. African Landscapes: Interdisciplinary Approaches. Springer. ISBN 978-0-387-78681-0.
- Cybriwsky, Roman A. (2013). „Windhoek”. Capital Cities around the World: An Encyclopedia of Geography, History, and Culture. ABC-CLIO. str. 337+. ISBN 978-1-61069-248-9.
- Melber, Henning (2016). „Revisiting the Windhoek Old Location”. BAB Working Papers. Basler Afrika Bibliographien (3). ISSN 1422-8769.
- „Mayoral Annual Report 2016”. Windhoekcc.org.na. City of Windhoek.