Vladimir Štokman

Руски геофизичар

Vladimir Borisovič Štokman (rus. Владимир Борисович Штокман; Moskva, 10. mart 1909 − Moskva, 14. jun 1968) bio je istaknuti ruski i sovjetski okeanolog, geofizičar, doktor fizičko-matematičkih nauka (od 1944. godine) i profesor geofizike (od 1947. godine).

Vladimir Štokman
Lični podaci
Datum rođenja(1909-03-10)10. mart 1909.
Mesto rođenjaMoskva, Ruska Imperija
Datum smrti14. jun 1968.(1968-06-14) (59 god.)
Mesto smrtiMoskva, Sovjetski Savez
Državljanstvo Ruska Imperija
 Sovjetski Savez
ObrazovanjeUniverzitet Lomonosov, institut za teorijsku geofiziku
Naučni rad
Poljeokeanografija, geofizika

Biografija uredi

 
Istraživački brod „Profesor Štokman”

Naučnu karijeru započinje godine 1929. kada je postao student Univerziteta Lomonosov gde je na odseku za matematiku i fiziku studirao matematiku i geofiziku. Tri godine kasnije promovisan je u mlađeg naučnog saradnika na Državnom okeanografskom institutu, a tokom 1933. učestovao je u naučnoj ekspediciji u Barencovom moru. Godine 1934. prelazi u Baku gde je učestovao u osnivanju Laboratorije za fizičku okeanografiju u kojoj je profeo naredne četiri godine radeći na poziciji direktora. Nakon toga vraća se u Moskvu gde je postavljen na mesto direktora Odjela za hidrologiju u Nacionalnom institutu za okeanografiju.

Godine 1939. prelazi na Institut za teorijsku fiziku Akademije nauka Sovjetskog Saveza gde je radio u Odeljenju za fiziku mora na čijem čelu se u to vreme nalazio geofizičar Oto Šmit. Početkom Drugog svetskog rata evakuisan je u Krasnojarsk gde je prvo radio u Arktičkom naučno-istraživačkom institutu, a potom od 1943. u Laboratoriji za okeanografiju Akademije nauka SSSR-a, naučnoj instituciji u kojoj će provesti ostatak karijere. U okviru Okeanografskog instituta rukovodio je Odsekom za fizičku okeanografiju, a potom i Laboratorijom za dinamiku mora. Godine 1944. stekao je zvanje doktora fizičko-matematičkih nauka, a 1947. i zvanje profesora geofizike.

Najuži krug njegovih naučnih interesovanja odnosio se na dinamiku mora, odnosno na izučavanje morskih struja i procesa mešanja vodenih masa u morima i okeanima. Posebno se zanimao za uticaje vetrova i reljefa morskog dna i obala na pravce krtanja morskih struja. Objavio je preko stotinu naučnih radova na temu dinamike okeana

U njegovu čast, istraživački brod Ruskog instituta za okeanografske studije nosi ime „Professor Štokman” (brod je učestovao u brojnim naučno-istraživačkim ekspedicijama od 1979. kada je zvanično počeo sa radom), a jedno od najvećih ležišta prirodnog gasa u svetu, u Barencovom moru, takođe nosi njegovo ime − Štokmanovo gasno polje.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi