Vo Ngujen Đap
Vo Ngujen Đap (vij. Võ Nguyên Giáp; Kvang Binj, 25. avgust 1911 — Hanoj, 4. oktobar 2013, s nadimkom „Crveni Napoleon”)[1] je bio vijetnamski oficir Vijetnamske narodne armije i političar, koji se smatra jednim od najvećih vojnih stratega 20. veka.[2] Bio je glavni komandant u dva rata: Prvom ratu u Indokini (1946–1954) i ratu u Vijetnamu (1960–1975). Učestvovao je u sledećim istorijski značajnim bitkama: Lang Son (1950); Hoa Binj (1951–1952); Dijen Bijen Fu (1954); Tet ofanziva (1968); Uskršnja ofanziva (1972); i konačno Ho Ši Minov pohod (1975). Takođe je bio novinar i ministar unutrašnjih poslova u Vijetmin vladi predsednika Ho Ši Mina, vojni komandant Vijetmina, komandant Vijetnamske narodne armije i ministar odbrane. Takođe je služio i kao član politbiroa partije Lao Dong.
Vo Ngujen Đap | |
---|---|
Lični podaci | |
Nadimak | Crveni Napoleon |
Datum rođenja | 25. avgust 1911. |
Mesto rođenja | Kvang Binj, Francuska Indokina |
Datum smrti | 4. oktobar 2013.102 god.) ( |
Mesto smrti | Hanoj, Vijetnam |
Obrazovanje | Vijetnamski nacionalni univerzitet |
Vojna karijera | |
Služba | 1944−1991. |
Vojska | Vijetnamska narodna armija |
Čin | General |
Učešće u ratovima | Prvi indokineski rat Vijetnamski rat |
Odlikovanja | orden pobede |
Đap je prvi put došao na istaknutu poziciju tokom Drugog svetskog rata, kada je služio kao vojni vođa Vijetminskog otpora protiv japanske okupacije Vijetnama. Nije imao direktnu vojnu obuku i bio je nastavnik istorije na akademiji francuskog govornog područja, pod uticajem istorijskih vojskovođa i lično je naveo T. E. Lorensa i Napoleona kao svoja dva najveća uticaja.[3] Kasnije je dobio nadimak „Crveni Napoleon“ iz nekih zapadnih izvora.[4]
Đap je bio ključni vojni komandant u dva rata: Prvom ratu u Indokini 1946–1954, boreći se protiv Francuza, i Vijetnamskom ratu 1955–1975, boreći se protiv Južnog Vijetnama i njegovih američkih pristalica. Učestvovao je u nekoliko istorijski značajnih bitaka, uključujući Cao Bang 1950, Hoa Bin 1951–1952, Đien Bien Fu 1954, Tet ofanzivu 1968, Uskršnju ofanzivu 1972. godine i poslednju Ho Ši Minovu kampanju 1975.
Đap je bio glavni vojni graditelj; tokom Prvog rata u Indokini, transformisao je bandu pobunjenika u „finu armiju lake pešadije“ koja je koristila kriptografiju,[5] artiljeriju i naprednu logistiku[6] i sposobnu da izazove veći, modernizovani korpus Francuske ekspedicije na Dalekom istoku i Vijetnamske nacionalne armije.[7] Takođe je bio veoma efikasan logističar,[7] postavljajući temelje stazi Ho Ši Mina, koja je prepoznata kao jedan od velikih podviga vojnog inženjerstva 20. veka.[8]
Kao šef vojske tokom Vijetnamskog rata, Đapu se često pripisuju zasluge za vojnu pobedu Severnog Vijetnama nad Južnim Vijetnamom i Sjedinjenim Državama.[2] Nedavne studije pokazuju da su drugi lideri igrali istaknutije uloge, pri čemu su bivši podređeni, a sada rivali Van Tjen Dung i Hoang Van Taj preuzeli direktniju vojnu odgovornost od Đapa.[9] Ipak, on je odigrao ključnu ulogu u drugoj transformaciji PAVN-a u „jednu od najvećih, najstrašnijih“ mehanizovanih i kombinovanih borbenih snaga sposobnih da zadaju nokaut udarac sve moćnijoj rivalskoj Armiji Republike Vijetnam (ARVN) u konvencionalnom ratovanju.[7]
Biografija
urediRane godine
urediVo Ngujen Đap je rođen 25. avgusta 1911. (ili 1912. prema nekim izvorima[10]) u provinciji Kvang Binj, Francuska Indokina.[11] Đapovi otac i majka, Vo Kuang Nghiem i Ngujen Ti Kien,[12] su obrađivali zemlju, delom je iznajmljujući komšijama i živeli relativno udobnim životom.
Đapov otac je bio i manji zvaničnik i posvećeni vijetnamski nacionalista, nakon što je učestvovao u pokretu Kan Vuonga 1880-ih. Uhapšen je zbog subverzivnih aktivnosti od strane francuskih kolonijalnih vlasti 1919. i umro je u zatvoru nekoliko nedelja kasnije. Đap je imao dve sestre i jednog brata, a ubrzo nakon zatvaranja njegovog oca uhapšena je i jedna od njegovih sestara. Iako nije bila dugo zadržana, zbog oskudica zatvorskog života se razbolela, i ona je umrla nekoliko nedelja nakon puštanja na slobodu.[13]
Đapa je kod kuće podučavao njegov otac pre nego što je pošao u seosku školu. Njegova preuranjena inteligencija značila je da je ubrzo prebačen u okružnu školu i 1924. godine, u uzrastu od trinaest godina, otišao je od kuće da bi pohađao Kuoc Hoc (takođe poznat na engleskom kao „Nacionalna akademija“), francuski licej u Hue.[12] Ovu školu je osnovao katolički zvaničnik Ngo Din Ka, a pohađao ju je i njegov sin Ngo Đin Dim. Diem je kasnije postao predsednik Južnog Vijetnama (1955–63). Godinama ranije ista škola je obrazovala još jednog dečaka, Ngujen Sinh Cunga takođe sina službenika. Godione 1943, Cung je usvojio ime Ho Ši Min.[14]
Sa 14 godina, Đap je postao glasnik kompanije Hajfong elektrana. Izbačen je iz škole posle dve godine zbog učešća u protestima, a nakratko je otišao kući u svoje selo. Dok je bio tamo, pridružio se Revolucionarnoj partiji Tan Viet, podzemnoj grupi osnovanoj 1924, koja ga je upoznala sa komunizmom.[15] Vratio se u Hue i nastavio svoje političke aktivnosti. Uhapšen je 1930. zbog učešća u studentskim protestima i služio je 13 meseci od dvogodišnje kazne u zatvoru Lao Bao.[12] Prema Đapovom sopstvenom iskazu razlog za njegovo oslobađanje je bio nedostatak dokaza protiv njega.[16] Pridružio se Komunističkoj partiji Vijetnama 1931.[12] i učestvovao u nekoliko demonstracija protiv francuske vlasti u Indokini, kao i pomagao u osnivanju Demokratskog fronta 1933. godine.
Iako je to negirao, istoričar Sesil B. Kari[17] je rekao da je Đap takođe proveo neko vreme u prestižnom liceju u Hanoju Albert Saraut, gde se lokalna elita školovala da služi kolonijalnom režimu. Rečeno je da je bio u istoj klasi kao Fam Van Đong, budući premijer, koji je takođe negirao da je studirao u Albert Sarautu, i Bao Đaj, poslednji car Anama. Od 1933. do 1938. Đap je studirao na Indokineskom univerzitetu u Hanoju[12][18] gde je stekao diplomu iz prava na smeru političke ekonomije.
Reference
uredi- ^ „Vietnam's 'Red Napoleon' Vo Nguyen Giap dies, aged 102”. Reuters (na jeziku: engleski). 6. 10. 2013. Pristupljeno 11. 2. 2022.
- ^ a b Stowe, Judy (4. 10. 2013). „General Vo Nguyen Giap: Soldier who led Vietnamese forces against France and the US”. The Independent. Pristupljeno 4. 10. 2013.
- ^ Davidson, Phillip B. (1991). Vietnam at War: The History, 1946–1975 (na jeziku: engleski). Oxford University Press. str. 14—15. ISBN 9780195067927.
- ^ AFP (4. 10. 2013). „Vietnam's 'Red Napoleon' Vo Nguyen Giap dies aged 102”. The Telegraph (na jeziku: engleski). ISSN 0307-1235. Pristupljeno 16. 7. 2018.
- ^ Long & Blackburn 2013, str. 21–23
- ^ Karnow, Stanley (24. 6. 1990). „Giap Remembers”. New York Times Magazine. Pristupljeno 17. 6. 2018.
- ^ a b v Warren, James A. (2013). Giap: The General Who Defeated America in Vietnam. St. Martin's Press. ISBN 9781137098917.
- ^ Morris, Virginia (25. 8. 2006). „We were waiting for them”. The Guardian. Pristupljeno 17. 6. 2018.
- ^ „The Return to War: North Vietnamese Decision-Making, 1973–1975”. Wilson Center. 9. 11. 2017. Pristupljeno 17. 6. 2018.
- ^ Gregory, Joseph (4. 10. 2013). „Gen. Vo Nguyen Giap, Who Ousted U.S. From Vietnam, Is Dead”. New York Times.
- ^ Johnson, Kay (13. 11. 2006). „Asian Heroes: General Vo Nguyen Giap”. Time.
- ^ a b v g d „Vietnam war leader General dies, aged 102”. Radio France Internationale. 4. 10. 2013. Pristupljeno 4. 10. 2013.
- ^ Macdonald 1993, str. 19
- ^ Macdonald 1993, str. 19–20
- ^ Macdonald 1993, str. 20
- ^ Macdonald 1993, str. 21
- ^ Currey 2005, str. 28–31
- ^ Currey 2005, str. 36
Literatura
uredi- Warren, James A. (2013). Giap: The General Who Defeated America in Vietnam. St. Martin's Press. ISBN 9781137098917.
- Long, Lonnie M.; Blackburn, Gary B. (2013). Unlikely Warriors. str. 21—23. ISBN 9781475990577.
- Currey, Cecil B., Senior General Vo Nguyen Giap Remembers Архивирано на сајту Wayback Machine (24. септембар 2015), in Journal of Third World Studies, Fall 2003.
- Currey, Cecil B. (2000). Victory at Any Cost: The Genius of Viet Nam's Gen. Vo Nguyen Giap. Washington, D.C.: Brassey's Inc. ISBN 978-1-57488-194-3.
- Dupuy, Trevor N. (1995). The Harper Encyclopedia of Military Biography. Curt Johnson, and David L. Bongard. New York: Castle Books. ISBN 978-0-7858-0437-6.
- Giap, Vo Nguyen (1970). Military Art of People's War: Selected Writings. New York: Monthly Review Press. ISBN 9780853451938.
- Karnow, Stanley (1997). Vietnam: A History. New York: Penguin Books. ISBN 978-0-14-026547-7.
- Pribbenow, Merle (Translator) (2002). Victory in Vietnam: A History of the People's Army of Vietnam, 1954-1975. Lawrence, Kansas: University Press of Kansas. ISBN 978-0-7006-1175-1.
- Secrets of War: Vietnam Special Operations. Documedia Group. 1998.
- Currey, Cecil B. (2000). Victory at Any Cost: The Genius of Viet Nam's Gen. Vo Nguyen Giap. Washington: Brassey's Inc. ISBN 1-57488-194-9.
- Davidson, Phillip B. (1991). Vietnam at War: The History, 1946–1975. Oxford University Press. ISBN 0195067924.
- Lawrence, Mark Atwood; Logevall, Fredrik (2007). The First Vietnam War: Colonial Conflict and Cold War Crisis. Harvard University Press. ISBN 9780674023710.
- Macdonald, Peter (1993). Giap: The Victor in Vietnam. Fourth Estate. ISBN 1-85702-107-X.
- Morris, Virginia and Hills, Clive (2006). A History of the Ho Chi Minh Trail: The Road to Freedom, Orchid Press.
- Morris, Virginia and Hills, Clive (2018). Ho Chi Minh's Blueprint for Revolution: In the Words of Vietnamese Strategists and Operatives, McFarland & Co Inc.
- Nguyen, Lien-Hang T. Hanoi's War: An International History of the War for Peace in Vietnam. University of North Carolina Press. 2012. ISBN 978-0-8078-3551-7.
- Willbanks, James H. (2013). Vietnam War: The Essential Reference Guide. ABC-CLIO. ISBN 9781610691031.
- Woods, L. Shelton (2002). Vietnam: A Global Studies Handbook. ABC-CLIO. ISBN 9781576074169.
- Boylan, Kevin; Olivier, Luc (2018). Valley of the Shadow: The Siege of Dien Bien Phu. Oxford: Osprey Press. ISBN 978-1472824370.
- Davidson, Phillip (1988). Vietnam at War: The History, 1946–1975. New York: Oxford University Press. ISBN 0-19-506792-4.
- „Ðiên Biên Phú – The "official and historical site" of the battle”. Arhivirano iz originala 5. 12. 2006. g. Pristupljeno 8. 12. 2006.
- Fall, Bernard B. (1967). Hell in a Very Small Place. The Siege of Dien Bien Phu . New York: J.B. Lippincott Company. ISBN 0-306-80231-7.
- Forbes, Andrew; Henley, David (2012). Vietnam Past and Present: The North. Chiang Mai: Cognoscenti Books. ASIN B006DCCM9Q.
- Grauwin, Paul-Henri (1955). Doctor at Dien-Bien-Phu. London: Hutchinson.
- „INDO-CHINA: The Fall of Dienbienphu”. Time. 17. 5. 1954.
- Morgan, Ted (2010). Valley of Death: The Tragedy at Dien Bien Phu That Led America Into the Vietnam War. New York: Random House.
- Morris, Virginia and Hills, Clive. 2018. Ho Chi Minh's Blueprint for Revolution: In the Words of Vietnamese Strategists and Operatives, McFarland & Co Inc.
- Navarre, Henri (1958). Agonie de l'Indochine (na jeziku: francuski). Paris: Plon. OCLC 23431451.
- Riley, Jonathon (2014). Decisive Battles: From Yorktown to Operation Desert Storm. Bloomsbury Publishing. ISBN 9781441126740.
- Rottman, Gordon L. (2005). Khe Sanh (1967–1968): Marines battle for Vietnam's vital hilltop base. Oxford: Osprey Publishing (UK). ISBN 1-84176-863-4.
- Roy, Jules; Baldick, Robert (1984). The Battle of Dienbienphu. New York: Harper & Row. ISBN 0-88184-034-3. OCLC 263986.
- Roy, Jules (2002). The Battle of Dienbienphu. New York: Carroll & Graf Publishers. ISBN 0-7867-0958-8.
- Simpson, Howard (2005). Dien Bien Phu: The Epic Battle America Forgot. University of Nebraska Press. ISBN 978-1574888409.
- Stone, David (2004). Dien Bien Phu. London: Brassey's UK. ISBN 1-85753-372-0.
- Windrow, Martin (2004). The Last Valley. New York: Da Capo Press. ISBN 0-306-81386-6.
- Windrow, Martin (2013). The French Indochina War 1946–54. Osprey.
Spoljašnje veze
uredi- "Vo Nguyen Giap" na sajtu Wayback Machine (arhivirano 25 septembar 2000). (interview) CNN. Conducted in May 1996, translated from Vietnamese
- Biografija generala Đapa
- Front za nacionalno oslobođenje
- General Vo Ngujen Đap - Heroj Azije
- Intervju Vo Ngujen Đapa - PBS
- Bibliografija: Spisi Vo Ngujen Đapa i knjige o njemu
- Vo Ngujen Đap na Britanici
- Opšta istorija
- Booknotes interview with Peter MacDonald on Giap: The Victor in Vietnam, August 29, 1993, C-SPAN