Vragočanica je naseljeno mesto grada Valjeva u Kolubarskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 325 stanovnika.

Vragočanica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugKolubarski
GradValjevo
Stanovništvo
 — 2011.Pad 325
Geografske karakteristike
Koordinate44° 17′ 22″ S; 19° 41′ 30″ I / 44.2894° S; 19.6917° I / 44.2894; 19.6917
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina432 m
Vragočanica na karti Srbije
Vragočanica
Vragočanica
Vragočanica na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj014
Registarska oznakaVA

Položaj sela uredi

Vragočanica leži u centrumu valjevske Podgorine, sva pri izvoru reka: Jadra i Vragočke Reke. Stare kuće ovog sela su građene po prisojnim i osojnim stranama brda čija prosečna nadmorska visina iznosi 500 m. Veća brda u ovom selu su: Jelina Breza usred sela, Umka do Stanine Reke, Perinovac iznad Stava, Kik i Brdo do Dragijevice, Medetić na kraju sela do Stanine Reke, u istom pravcu Prosek i Ostenjak. Brda su od krečnjaka sa dosta vrtača i uvala. Brdo Jelina Breza je rudonosno, u njoj su stara rudarska okna gde se nekada vadila bakarna ruda. Selo je bogato izvorima vode koji se nalaze u padinama bregova. Od tekućih voda ovoga sela veće su: Vragočka Reka koja izvire pod Medetićem i teče na istok, ulazi u Bobovu i pada u Obnicu; Vragočko Vrelo, koje izvire sa istočne strane Jeline Breze i teče pravo na istok i ponire u veliku vrtaču po dnu sela; Jadar, koji izvire sa zapadne strane Jeline Breze i u počrtku se zove Mali Jadar; Crkveno Vrelo, koje izvire iz Crkvenca usred sela i pada u Vragočku Reku. Doline ovih reka su uske, a obale strme pa čine da Vragočanica spada u red pravih brdskih sela.

Zemlja i šume uredi

Veći deo zemlje po brdima je kamenit suv i postan, pa nije pogodan za obrađivanje. Vrtače su plodnije i zemlja oko reka, ali nje je malo za obrađivanje. Šume u selu nema puno kao u susednim selima, najviše je ima pri vrhu sela do sela Lopatanj.

Tip sela uredi

Vragočanica je potpuno razbijenog tipa. Kuće su na većem odstojanju jedna od druge, grupisane po familijama koje nose isto prezime.

Podaci o selu uredi

Po haračkim tefterima ovo selo je 1818. god. Imalo 35 domova sa 54 porodice i 35. har. ličnosti. Prema popisu od 1866. god. bilo je 64 doma sa 659 stanovnika, da bi 1874. god. bilo 70 domova sa 705 stanovnika. Prema popisu iz 1884. god. bilo je 72 doma sa 770 stanovnika, a prema popisu iz 1890. god. bilo je 77 domova sa 887 stanovnika. Prema popisu od 1895. god. bilo je u selu 78 domova sa 854 stanovnika, a prema popisu iz 1900. god. bilo je 90 domova sa 889 stanovnika. U priraštaju stanovnika bilo je raznolikog kolebanja.

Ime sela uredi

Narodno predanje ne zna od kuda je ime selu. Ono drži da su ovde, pošto je selo bilo rudarsko mesto, odvajkda živeli ljudi. Preko Vragočanice je prelazio najkraći put koji je spajao drinsku i kolubarsku dolinu. Ovim se putem u srednjem veku išlo iz Srebrenice, a kasnije je spajao Valjevo sa Soko Gradom, pa je njime Karađorđe 1806. god. proveo svoju vojsku i dočekao bosanske Turke, koji su kod Ljubovije prošli Drinu. U srednjem veku, a i ranije, u Vragočanici su cvetali rudarski poslovi. Vađene su bakarne rude i antimon.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela uredi

Vragočanica je vrlo staro selo, u njoj ima dosta starih porodica, koje ne znaju svoje poreklo. U stare porodice spadaju: Gavrići, Jeremići, Stojkovići, Živanovići i Jugovići. Za ostale porodice se zna odakle su se doselile. Čolići su doseljeni iz sela Ovčine okruga užičkog, Erići iz Pilice istog okruga, Radovanovići iz Kostojevića, Andžakovići iz Polimlja, Vasiljevići iz Rujevca okruga podrinjskog, a Isailovići, Telekovići, Đokići, Đurašinovići i Cincarevići doseljeni su od Mostara u Hercegovini, Ćesarovići su iz Osata. Svi su došli posle Kočine Krajine ili u prvom ustanku i naselili se na zemlju koju su dobili od Turaka i samog sela. Rakovići i Lazarevići su se doselili kasnije iz Stanine Reke, na kupljena imanja ili devojkama u kuće. Mnoge su se porodice posle 1860.god. zbog podele ili lošeg zemljišta, iselile u ravnija mesta.

Zanimanje stanovništva uredi

Vragočani su se u prošlim vremenima zanimali zemljoradnjom, voćarstvom i stočarstvom. Nekada su bili odlični i poznati rudari, bavili se zanatima, trgovinom, a siromašni su bili nadničari.[1]

Demografija uredi

U naselju Vragočanica živi 351 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,8 godina (44,9 kod muškaraca i 48,7 kod žena). U naselju ima 137 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,04.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 973
1953. 957
1961. 860
1971. 749
1981. 618
1991. 492 492
2002. 417 418
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
416 99,76%
Jugosloveni
  
1 0,23%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Ljubomir Pavlović: Kolubara i Podgorina.609-613. U: Etnografski zbornik. Knj.8. Kraljevska Akademija nauka, Beograd, 1907
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi