Vrapča

насељено место у Бугарској

Vrapča (bug. Врабча) je podeljeno naselje između Bugarske i Srbije. Srpski deo naselja se nalazi u opštini Dimitrovgrad u Pirotskom okrugu. Bugarski deo naselja se nalazi u opštini Trn u Perničkoj oblasti. Prema popisu iz 2011. u srpskom delu bilo je 4 stanovnika (prema popisu iz 2002. bio je 12 stanovnika), dok u bugarskom delu naselja bilo je 48 stanovnika[1].

Vrapča
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
OpštinaDimitrovgrad
Stanovništvo
 — 2011.Pad 4
Geografske karakteristike
Koordinate42° 53′ 18″ S; 22° 41′ 14″ I / 42.888333° S; 22.687333° I / 42.888333; 22.687333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina930 m
Vrapča na karti Srbije
Vrapča
Vrapča
Vrapča na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Geografija uredi

Vrapča se nalazi na planini Greben, na granici između Bugarske i Srbije. Mali vodopad i odlično mesto za šetnju se nalazi sa leve strane puta neposredno pre sela dolaze iz Trna.

Istorija uredi

Prema poreskim registrima nemuslimanskog stanovništva iz perioda od 1623. do 1624. godine u Osmanskom carstvu, naselje je označeno pod imenom Varabča i imalo je 28 domaćinstva.[2] Bugarska Enciklopedija beleži naselje kao: "selo u Trnskoj okoliji; 845 ljudi; nalazi se severoistoku od Trna. Stanovništvo se bavi poljoprivredom, stočarstva i graditeljstvom. U popisu iz 1926. godine bilo je 1.029 stanovnika"[3] Za vreme Balkanskog rata 1912. godine dve osobe iz sela su uključene kao dobrovoljci u Makedonsko-Odrinskom volonterskom korpusu.[4] Prema Nejskom mirovnom ugovoru iz 1919. godine selo je postalo podeljeno naselje između Bugarske i Srbije.

Demografija srpskog dela naselja uredi

U srpskom delu naselja Vrapča žive 4 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 65,5 godina (50,5 kod muškaraca i 80,5 kod žena). U naselju je 2002. godine bilo 6 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu bio je 2,00.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Bugarima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednjih sedam popisa primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 309
1953. 266
1961. 175
1971. 84
1981. 61
1991. 31 31
2002. 12 12
2011. 4
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Bugari
  
11 91,66%
Hrvati
  
1 8,33%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Glavna Direkciя „Graždanska registraciя i administrativno obslužvane“ - Tablici na naselenieto po postoяnen i nastoящ adres
  2. ^ Turski izvori za bъlgarskata istoriя, t. VII, Sofiя 1986, pp. 295
  3. ^ Bъlgarska Enciklopediя, avtori N. G. Dančov, I. G. Dančov, Sofiя. 1936. str. 241.
  4. ^ „Makedono-odrinskoto opъlčenie 1912—1913. g. Ličen sъstav“, Glavno upravlenie na arhivite, 2006, str. 835.
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi