Gabrovnica (Knjaževac)
Gabrovnica je naselje u Srbiji u opštini Knjaževac u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 10 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 27 stanovnika). Stanovnici sela su Srbi, a drugih narodnosti nema.[1]
Gabrovnica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Zaječarski |
Opština | Knjaževac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 10 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 26′ 17″ S; 22° 25′ 17″ I / 43.438° S; 22.4215° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 590 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 019 |
Registarska oznaka | KŽ |
Položaj uredi
Selo Gabrovnica nalazi se na obroncima Stare planine, u dolini Gabrovničke reke u oblasti Budžaka, treća po veličini antopogeografska celina u sastavu opštine Knjaževac.[2] Gabrovnica kao jedno od 14 naselja ove oblasti, od Knjaževca je udaljena 27 km, a nalazi se na 2 kilometra istočno od magistralnog puta Pirot – Knjaževac – Zaječar.
Selo je razbijenog tipa i ima više zaseoka. Nalazi se na nadmorskoj visini od 790 metara.
Istorija uredi
Prema predanju naselje je postojalo još iz vremena Rimljana koji su na prostoru Stare planine imali rudnike i topionice. Prvi pomen Gabrovnice potiče iz turskih popisa iz 1666. godine kada se pominje kao naselje sa 22 nemuslimanskih domaćinstava.[3] Selo je oslobođeno od Turaka 1878. godine.
U selu postoji crkva Rođenja presvete Bogorodice koja je prema zabeleženim podacima „ozidana 1878. godine i posvećena Rođenju Svete Bogorodice“.[3][4] Parohiju gabrovničku čine sela Gabrovnica i Tatrasnica na periferiji sreza Zaglavskog. Parohija je nekada pripadala Niškoj eparhiji dok je danas pod upravom Timočke eparhije. Malu i staru crkvu opsluživalo je u prošlosti bratstvo manastira Svete Trojica. Jedna od legendi koja se vezuje za ovu crkvu kaže da je crkva, poput crkve Svete Bogorodice u Donjoj Kamenici i manastira Sveti Onufrija kod vodopada Bigar, nastala u 14. veku i da je kasnije obnovljena.[5]
Demografija uredi
U naselju Gabrovnica živi 10 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 72,7 godina (73,0 kod muškaraca i 72,3 kod žena). U naselju ima 7 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,43.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 2 | 0 | ||
75—79 | 1 | 1 | ||
70—74 | 2 | 2 | ||
65—69 | 0 | 0 | ||
60—64 | 0 | 1 | ||
55—59 | 0 | 0 | ||
50—54 | 1 | 0 | ||
45—49 | 0 | 0 | ||
40—44 | 0 | 0 | ||
35—39 | 0 | 0 | ||
30—34 | 0 | 0 | ||
25—29 | 0 | 0 | ||
20—24 | 0 | 0 | ||
15—19 | 0 | 0 | ||
10—14 | 0 | 0 | ||
5—9 | 0 | 0 | ||
0—4 | 0 | 0 | ||
Prosek : | 73,0 | 72,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 6 | 0 | 4 | 2 | 0 | 0 |
Ženski | 4 | 0 | 3 | 1 | 0 | 0 |
UKUPNO | 10 | 0 | 7 | 3 | 0 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 1 | 1 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 1 | 1 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 |
Reference uredi
- ^ „Dobrodošli u Gabrovnicu, broj stanovnika 0. Evo surovog upozorenja za Rio Tinto”. Luftika (na jeziku: srpski). 2021-06-12. Pristupljeno 2022-11-07.
- ^ Pantelić, N. (1975): “Etnološka građa iz Budžaka”, GEM, knj. 37, Beograd, 179
- ^ a b Velojić, M. i Radovanović, O.(2003): Budžak, Zaječar, 33-37
- ^ Lilić, B. (2002.): Jugositočna Srbija u periodu srpske nacionalne revolucije 1804-1878, Beograd
- ^ Milena Milošević Micić O hramu Rođenja presvete Bogorodice u selu Gabrovica kod Knjaževca Glasnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš Broj 2, Niš 2016. str.17-21
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.