Голубица (almanah)
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Golubica je almanah koji je izlazio od 1839. do 1844. godine u Beogradu. Objavljeno je pet knjiga, od kojih je peta, poslednja knjiga bila dvogodišnjak za 1843. i 1844. godinu.
![]() Naslovna strana Golubice iz 1839. godine | |
Tip | almanah |
---|---|
Urednik | Gligorije Vozarović |
Osnivanje | 1839. |
Jezik | srpski |
Ukidanje | 1844. |
Grad | Beograd |
Izdavač
urediIzdavač Golubice bio je Gligorije Vozarović (1790 — 1848), knjižar, knjigovezac, izdavač i bibliotekar. U Beogradu je 1827. otvorio prvu knjigovezačku i knjižarsku radnju u obnovljenoj Srbiji. U njegovoj kući je 1832. osnovana prva javna biblioteka u Srbiji. Nepotpisani, ali stvarni urednik almanaha je bio Miloš Svetić (Jovan Hadžić).[traži se izvor]
Osnovne informacije
urediPun naziv almanaha je Golubica s cvetom knjižestva srpskog, i prvo je glasilo sa pojmom "književnost" u naslovu. Ne sadrži kalendar, a u sadržaju originalni prilozi potiskuju prevode, a poezija potiskuje pripovetku. Sentimentalno-moralne pripovetke iz Zabavnika i Uranije postepeno zamenjuje klasicistička orijentacija.
Sadržaj
urediMoralno-poučne pripovetke iz prve i druge knjige (prevodi): Pustinjak, Car Aleksandar i poljska starostka, Dobri ljudi nalazi se još mnogo, Mikon, Roditelji, čuvajte dobro svoju decu od sluga i sluškinja, Na dobrome sinu počiva blagoslov božji, Osveta ne zna mere ni granica, svode se na četiri u trećoj knjizi, a u poslednje dve više nema takvih pripovedaka.
U Golubici se prevode dela u prozi, a naročito u stihu, koja potiču od najvećih pisaca evropske književnosti od antičkog doba do tog vremena. Objavljeno je osam pesama rimskog pesnika Horacija, kao i tri pisma Cicerona, Razgovor sa sobom Marka Aurelija. Vukašin Radišić, profesor grčkog jezika je objavio prevode Anakreontovih oda, Ksenofontovih Razgovora sa Sokratom, Kleonove Himne Zevsu, Galeomiomahiju Teodora Prodroma, filozofske tekstove i dr. Što se tiče nove evropske književnosti i klasične poezije, prisutni su prevodi Miltona, Šilera i Getea.
Tri rubrike obuhvataju originalnu književnost: "Proizvodi originalni u prozi", "Proizvodi originalni u stihovi" i "Smesice". Objavljno je 14 pesama Lukijana Mušickog, 26 pesama Đorđa Maletića, 27 pesama Vukašina Radišića, 12 pesama Miloša Svetića, 7 pesama Sime Milutinovića, i dr, ali i jedna pesma Njegoša Sablji besmrtnog Karađorđa i dve Sterijine - Spomen Vidov dana i Nadgrobije jednoj dobroj devojki.
Nekoliko priloga spada u esejistiku, publicistiku i književnu kritiku, objavljeni su i prilozi iz oblasti istorije književnosti, i veliki broj tekstova je iz istorije: Boj na Mišaru, Srblji u Rusiji (Miloš Svetić).
U rubrici "Smesice" objavljeni su brojni istorijski dokumenti iz srednjovekovne istorije, iz prvog ustanka i pisma srpskih književnika.[1]
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Deretić, Jovan (2016). Almanasi Vukovog doba. Zrenjanin: Sezam Book. str. 181-216.