Gornji Grabovac
Gornji Grabovac (alb. Graboc i Epërm) je naselje u opštini Obilić, Kosovo i Metohija, Republika Srbija.
Gornji Grabovac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovski |
Opština | Obilić |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 39′ 38″ S; 20° 59′ 06″ I / 42.66056° S; 20.985° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Istorija
urediSelo je u prvoj polovini 19. veka bilo delom čiflik Džinića iz Prištine, a delom čiflik nekog katolika („Latinina“) iz Prizrena. Sa doseljavanjem Albanaca, čifčije (Srbi) raselili su se, a Albanci nešto zemlje kupili, nešto prisvojili, a neki zauzimali neiskrčeno zemljište.[1]
Poreklo stanovništva po rodovima
urediPodaci o poreklu stanovništva iz 1934. godine.[1]
Rodovi
- Alitović (16 k.), poislamljeni i poarbanašeni Srbi. Doselili se oko 1830. („nešto pre kuge“) iz Rakitnice u Drenici kao muslimani i zauzeli nekrčeno zemljište van čiflika, koje posle krčili. Staro srpsko prezime im je Đekići.
- Ranol ili Ranić (4 k.), takođe poislamljeni i poarbanašeni Srbi. Doselili se iz Turićevca u Drenici po pozivu Alitovića, koji su im nešto zemlje dali, a nešto prodali. Ušli u fis Beriš.
- Mjekići (7 k.), od fisa Beriša. Doseljeni oko 1845. iz Gladnog Sela u Drenici, a dalju starinu znaju u Lukama kod Đakovice. Prvo su se nastanili kao čifčije u Džinića, pa prisvojili zemlju, a prisvojili nešto i od zemlje ranijih doseljenika Alitovića (Đekića).
- Topavić (5 k.), od fisa Tsača. Doselili se iz Ladrovca (Prizren) kad i Mjekići. Došli su i živeli malo kao stočari, a posle kupili zemlju od „Latinina“, koji je tu imao čiflik, i odali se zemljoradnji.
- Mužak (1 k.), od fisa Mzi. Doseljeni iz Čikatova u Drenici kad i Mjekići. Prvo bili čifčije u tog „Latinina“, a posle kupili zemlju od njega.
- Sogajeva (8 k.), od fisa Mzi. Doselio se kao muhadžir iz Soganjeva u Toplici i stupio na čiflik Umni-aginih iz Prištine.
Romi
- Idrizović (4 k.). Nastanili se u Grabovcu 1922. kao momci (sluge, „roktari“). 1934. su stanovali u kolibama i gazdama na ime kirije je svaka porodica plaćala 15 „argata“ (radnika, odnosno radnik dana) godišnje.
U selu je 1934. bilo još 6 romskih privremeno nastanjenih kuća.
Kolonisti
- Šupići (2 k.) i Aleksići (3 k.). Doseljeni 1927. iz Podvršja (Nikšić).
- Perović (1 k.) 1930. iz Trepče kod Nikšića.
- Bajat (3 k.) 1927. iz Gornjih Crkvica (Piva, Šavnik).
- Lalić (2 k.) 1927. iz Kućnje Njive (Šavnik).
- Lončar (1 k.) 1931. iz Like.
Demografija
urediGodina | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 |
---|---|---|---|---|---|---|
Stanovništvo | 264 | 282 | 356 | 442 | 554 | 766 |
Reference
urediLiteratura
uredi- Urošević, Atanasije (1965). Kosovo, naselja i poreklo stanovništva. Beograd: „Naučno delo”. COBISS.SR 25064975