Gradačac
Gradačac je gradsko naselje i sjedište istoimene jedinice lokalne samouprave u sjeveroistočnom dijelu Federacije Bosne i Hercegovine, BiH. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u Gradačcu je popisano 12.764 lica.[1]
Gradačac | |
---|---|
Džamija i centar Gradačca | |
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Tuzlanski kanton |
Grad | Gradačac |
Stanovništvo | |
— 2013. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 52′ 44″ S; 18° 25′ 33″ I / 44.878885° S; 18.425833° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 129 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 76250 |
Pozivni broj | 035 |
Veb-sajt | www |
Geografija
urediGradačac se nalazi na nadmorskoj visini od 129 m, na rječici Gradašnici, među obroncima planine Trebave. U blizini su gradovi Modriča, Odžak i Šamac. Poznat je kao voćarski kraj i jedan je od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljivom u Bosni i Hercegovini. Gradom dominira kula Husein-kapetana Gradaščevića poznatija kao Gradina, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada.
Istorija
urediPrvo pominjanje Gradačca je zabeleženo 1302. godine. Od 1512. Gradačac je pod Turskom vlašću. Godine 1701. postaje palanka, a 1710. sjedište kapetanije. Husein-kapetan Gradaščević gradi kulu 1824. godine. Tokom rata 1992—1995. godine, Gradačac i njegova predgrađa su bili poprište žestokih borbi.
Stanovništvo
urediNacionalni sastav
urediSastav stanovništva – naselje Gradačac | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[2] | 1991. | 1981.[3] | 1971.[4] | ||||
Ukupno | 12 764 (100,0%) | 12 868 (100,0%) | 10 661 (100,0%) | 7 606 (100,0%) | |||
Bošnjaci | 11 811 (92,53%) | 9 454 (73,47%)1 | 7 758 (72,77%)1 | 6 121 (80,48%)1 | |||
Hrvati | 227 (1,778%) | 681 (5,292%) | 563 (5,281%) | 452 (5,943%) | |||
Bosanci | 182 (1,426%) | – | – | – | |||
Neizjašnjeni | 137 (1,073%) | – | – | – | |||
Srbi | 111 (0,870%) | 1 348 (10,48%) | 980 (9,192%) | 730 (9,598%) | |||
Romi | 106 (0,830%) | – | 1 (0,009%) | – | |||
Muslimani | 83 (0,650%) | – | – | – | |||
Bosanci i Hercegovci | 41 (0,321%) | – | – | – | |||
Ostali | 26 (0,204%) | 362 (2,813%) | 76 (0,713%) | 59 (0,776%) | |||
Albanci | 23 (0,180%) | – | 25 (0,234%) | 14 (0,184%) | |||
Nepoznato | 11 (0,086%) | – | – | – | |||
Jugosloveni | 3 (0,024%) | 1 023 (7,950%) | 1 231 (11,55%) | 207 (2,722%) | |||
Makedonci | 2 (0,016%) | – | 1 (0,009%) | 2 (0,026%) | |||
Slovenci | 1 (0,008%) | – | 4 (0,038%) | 5 (0,066%) | |||
Crnogorci | – | – | 16 (0,150%) | 13 (0,171%) | |||
Mađari | – | – | 6 (0,056%) | 3 (0,039%) |
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Ekonomija
urediNajznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena.
Obrazovanje
urediU gradu postoje dve srednje škole i sedam osnovnih škola.
Partnerski gradovi
urediNapomene
urediReference
uredi- ^ „Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 5. 11. 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 11. 2018. g. Pristupljeno 23. 7. 2015.
- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015.