Gunjetina
Gunjetina je naselje u Srbiji u opštini Vlasotince u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 54 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 97 stanovnika).
Gunjetina | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Jablanički |
Opština | Vlasotince |
Stanovništvo | |
— 2011. | 54 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 02′ 26″ S; 22° 08′ 33″ I / 43.0405° S; 22.1425° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 768 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 016 |
Registarska oznaka | VL |
Ovo selo, obraslo hrastovom šumom, je planinsko, smešteno na planinskoj kosi Lipovačkih šuma, Bukove glave i u jaruzi gunjetinske rečice. Šumsko bogatstvo, mnoštvo pašnjaka i čisti vazduh su privukli mnoge meštane da se iz susednih sela nasele u Gunjetinu.
Planinska klima pogoduje voćarstvu, pa jabuke i kruške uzrastaju bez ikakvog prskanja pesticidima.
Nastanak i prošlost sela
urediSelo Gunjetina nastalo je pre 150 godina. Dobilo je naziv prema familiji Gunja koja se naselila iz Dejana. Gunj je starinski kaput od klasnja - grubog suknja sašiven kod šnajdera, a nekada terzije. Na brdu iznad sela se nalazio rimski ostatak kuća. Tokom nastanka sela su se od tog kamena pravile kuće, a kamen je i razbačen po oranim njivama. Prvi doseljenik koji je došao u selo je Milan Miladinović. On se doselio iz Dejana. Pošto su u dejanskom kraju Turci pljačkali i činili zlo, Miladin je sa svojom ženom i tri sina (Vlastimirom, Petronijem i Simom) pobegao pred Turcima. Naselio se u predelu, gde je bio šumoviti kraj između sela Lipovice i današnje Gunjetine, kako bi se sklonio pred turskim zulumom. Krčenjem šume Milan sa sinovima je stvorio imanje, sazidao prvo kolibu za stoku, a potom sagradio i kuću. Žena mu je umrla. Ponovo se oženio i priveo dete sa njom po imenu Milan Nikolić, koji je kasnije stvorio drugu familiju.
Kada je 1879. godine popisan Vlasotinački srez, u selu Gunjetini bilo je sledeće stanje: 11 kuća sa 54 stanovnika, poreskih glava je samo 10, a pismenih stanovnika tada nije bilo.[1]
Ratovi i revolucije
urediU Prvom svetskom ratu su učestvovali: Gmitar Stanković - poginuo na planini Cer, Vlajko Stojanović. U Drugom svetskom ratu u partizanima su bili: Stanković Đorđe (koji je prvo hapšen pa oteran u zarobljeništvo u Nemačkoj), Vladimir Stevanović, Milenković Živojin - streljan 1943. godine, Mitić Jovan - ubijen 1943. godine u Šišavi. U četnicima su bili: Miladinović Petronije - ubijen u Nišu od strane partizana; Stanković Sima, Milošević Vladimir.
Demografija
urediU naselju Gunjetina živi 85 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,4 godina (48,1 kod muškaraca i 48,6 kod žena). U naselju ima 37 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,62.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 2 | 1 | ||
75—79 | 3 | 2 | ||
70—74 | 3 | 4 | ||
65—69 | 8 | 8 | ||
60—64 | 4 | 5 | ||
55—59 | 1 | 1 | ||
50—54 | 4 | 3 | ||
45—49 | 6 | 4 | ||
40—44 | 5 | 1 | ||
35—39 | 2 | 2 | ||
30—34 | 2 | 0 | ||
25—29 | 2 | 3 | ||
20—24 | 2 | 3 | ||
15—19 | 3 | 5 | ||
10—14 | 1 | 1 | ||
5—9 | 3 | 0 | ||
0—4 | 1 | 2 | ||
Prosek : | 48,1 | 48,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 47 | 11 | 31 | 4 | 1 | 0 |
Ženski | 42 | 6 | 30 | 6 | 0 | 0 |
UKUPNO | 89 | 17 | 61 | 10 | 1 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 30 | 22 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 12 | 12 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 42 | 34 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 7 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 7 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 1 |
Stanovništvo
urediU selo su se doselile familije Milošević, Stanković, Stojanović, Milenković i Stevanović (iz Dejana). Stanovništvo je pravoslavno. U selu se slave krsne slave: Sveti Sava, Silazak duhova, Sveta trojica i Sveti Arapije.
Najpoznati pinteri su bili Aleksa Đorđević i Jakov Stanković. Selo je imalo i tri vodenice - a sagradio ih je Aleksa Đorđević. Danas selo ima jednog vodeničara Stanković Milivoju i jednog kovača Stanković Stanomira.
Stari svadbeni i drugi običaji su se zadržali u selu, a mnogo devojaka je u prošlosti bilo u lazaricama. Zadržao se još patrijahalni način života. U prethodnim vremenima se odlazilo u pečalbu u pinteraj i ciglarstvo, a sada se ide u pečalbu u zidare. Migracija je učinila svoje, pa je mali broj mladih ostao u selu. Mnoge njive, livade i voćnjaci su napušteni. Najstariji čovek u selu 1988. godine je imao 95. godina, a 2006. godine najstariji čovek sela ima 100 godina.
Infrastruktura
urediU selu postoji prodavnica, seoski dom, ali nema škola. Seoski đaci putuju više kilometara u četvororazrednu osnovnu školu u planinsko selo Komarica. U osmogodišnju školu su deca išla u selo Prisjan, a sada otvaranjem puta prema Vlasotincu, deca pohađaju osmogodišnju školu u selu Šišava-Lomnica.
Reference
uredi- ^ "Otadžbina", Beograd 1880. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.