Dvorac Maldeghem

објекат и непокретно културно добро у Севернобанатском управном округу, Србија

Dvorac Maldeghem danas Zgrada kulturnog centra nalazi se u Novom Kneževcu, izgrađen je 1910. godine za grofovsku porodicu Maldeghem po kojima je zgrada i dobila ime. Zgrada predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Dvorac Maldeghem
Dvorac Maldeghem u Novom Kneževcu
Opšte informacije
MestoNovi Kneževac
OpštinaNovi Kneževac
Država Srbija
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituMeđuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica
www.heritage-su.org.rs

U dvorcu Maldeghem već decenijama smeštena je Narodna biblioteka „Branislav Nušić” i stecište je svih važnijih kulturnih dešavanja u gradu. Smešten je u parku koji je zaštićeni spomenik pejzažne arhitekture.[2]

Pre nego što je u dvorac Maldeghemovih smeštena biblioteka, tu je posle Drugog svetskog rata jedno vreme bila bolnica, pa internat, uprava policije i banka. Na zidu kraj sporednog ulaza ostala je još uzidana mermerna ploča sa reljefnim prikazom zaštitnika svih lovaca Svetog Huberta i jelena, koju je majka grofa Karla Maldeghema, Vilma Bethlem, donela iz Erdelja sa imanja njene plemićke porodice.

Arhitektura dvorca uredi

Dvorac grofa Maldeghema izgrađen je kao slobodnostojeća, prizemna građevina, okružena negovanim parkom u kome su do danas sačuvana stabla retkog drveća, a ispred je zapuštena okrugla fontana. Osnovna koncepcija određena je idejom „poljskog dvorca” kakvi su se gradili u zadnjoj deceniji 19. i početkom 20. veka sa stilskim karakteristikama eklektike. Pravougaone je osnove, približno simetričnog rasporeda prostora, osim manjih odstupanja u unutrašnjoj organizaciji prostora. Podužno je orijentisan sa mansardnim uzvišenjem središnjeg dela krova. Glavni ulaz je na podužnoj strani smešten u centralni, plitki rizalit koji je nekada, prema staroj razglednici, u krovnoj zoni završavao balustradom na uglovima markiranom akroterijima, a centralno talasastim, baroknim timpanonom sa vazom na temenu. U istom nivou, nepravilnom trougaonom atikom, markiranom sa dva bočna stubića, završavaju se dva plitka rizalita smeštena centralno na bočnim krilima. Po horizontali je fasada izdeljena kordonskim profilisanim vencem, a u potkrovlju teče niz dentikula. Na prednjoj fasadi otvori su simetrično raspoređeni. Bočno od centralnog ulaza, koji je vremenom devastiran, teče niz od četiri ritmički postavljena lučno završena prozora sa „T” podelom okana. Ispod prozora su nekada postojale balustrade. Otvori su markirani kaneliranim pilastrima koji nose secesijski motiv u vidu ispusta sa zupčastim nizom, kakav se javlja i iznad otvora naslonjen na kordonski venac.

Zidno platno je između otvora izvedeno u imitaciji pravougaonih kamenih blokova. Ispred glavnog ulaza izvučena je terasa oivičena kamenom balustradom. Bočne fasade su rešene na isti način, dok je začeona fasada vremenom pretrpela izmene i danas je jednostavnog, ravnog zidnog platna sa ravno rešenim svim otvorima.

Krov je složen, pokriven eternit pločama, nekad sa akroterijima na vrhu.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ „Zgrada kulturnog centra”. Međ. Pristupljeno 15. 2. 2020. 
  2. ^ „Dvorac Maldegem”. Turistički vodič. Pristupljeno 10. 1. 2020. 

Spoljašnje veze uredi