Длакава рупичавка
Dlakava rupičavka (lat. Lentinus arcularius) je poliporoidna gljiva iz porodice Polyporaceae. Široko je rasprostranjena i vodi saprotrofni način života na suvim granama ili deblima različitog listopadnog drveća, posebno hrasta.
| Dlakava rupičavka | |
|---|---|
_Fr_321064.jpg)
| |
| Dlakave rupičavke na stablu | |
Naučna klasifikacija 
| |
| Domen: | Eukaryota |
| Carstvo: | Fungi |
| Tip: | Basidiomycota |
| Klasa: | Agaricomycetes |
| Red: | Polyporales |
| Porodica: | Polyporaceae |
| Rod: | Polyporus |
| Vrsta: | L. arcularius
|
| Binomno ime | |
| Lentinus arcularius (Zmitrovich, 2010)
| |
| Sinonimi | |
|
Polyporus arcularius | |
Opis uredi
_Fr_214812.jpg)
- Klobuk - krem, žute ili sivosmeđe boje, širine od 2 – 6 ređe 7,5 cm, kod mladih primeraka je ispupčen, zatim postaje raširen, zaravnjen i lagano udubljen na sredini, tanak i elastičan. Površina krljušasta sa žutom ili krem osnovom - sadrži ćebasto postavljene smeđe dlačice koje su prisutne i na samoj ivici klobuka. Kožica sa površine može da se guli.
- Himenofor - cevast, cevčice su belosive do krem boje, blago se spuštaju niz dršku, dužine 2-3 mm. Pore su krupne, višeugaone (heksagonalne), radijalno izdužene, glatke, obično iste boje kao cevčice, veličine 1 – 2 x 0,5 - 1 mm.
- Drška - cilindrična, najčešće centralna, ređe ekscentrično postavljena, visine od 1,5 do 4 cm, širine 0,7 cm, pomalo krljušasta, obično iste boje kao klobuk, belkasta na mestu gde se završavaju cevčice.
- Meso - bele boje, kod mladih primeraka krhko, zatim postaje elastično, žilavo i tvrdo. Miris i ukus blagi ili nisu izraženi. Nejestiva je.
- Mikroskopija - spore su bledokrem boje, prozirne, vretenastog oblika, izdužene, pomalo zakrivljene, glatke i ponekad sa uljanim kapljicama, veličine 7,5 – 10 x 2,5 - 3,7 µm.[1]
Rasprostranjenje uredi
Dlakava rupičavka ima kosmopolitsko rasprostranjenje, osim borealnih regija.
Biologija uredi
Raste pojedinačno ili u grupama, od proleća i leta (od aprila i juna)[2] do jeseni na suvim i tvrdim granama ili deblima uglavnom listopadnog drveća. Supstrat ove saprotrofne gljive je mrtvo drvo brojnih rodova poput Acer, Alnus, Betula, Castanea, Cornus, Crataegus, Eucalyptus, Fagus, Fraxinus, Juglans, Malus, Populus, Prunus, Pyrus, Rhamnus, Robinia, Rosa, Quercus, Sorbus, Tilia i Ulmus. Veoma retko se nalazi na četinarskim rodovima poput Picea i Juniperus.
Reference uredi
- ^ „Polyporus arcularius (MushroomExpert.Com)”. mushroomexpert.com. Pristupljeno 2019-07-04.
- ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 09. 07. 2017. g. Pristupljeno 04. 07. 2019.
Literatura uredi
- Božac (2008). Enciklopedija gljiva. Zagreb: Školska knjiga.
- Uzelac (2009). Gljive Srbije i Zapadnog Balkana. Beograd: BGV Logik.
- Núñez; Ryvarden (1995). „Polyporus (Basidiomycotina) and related genera”. Synopsis Fungorum (10): 1—85.
- Corner, Edred John Henry (1984). „Ad Polyporaceae II & III”. Beihefte zur Nova Hedwigia (78): 1—222.
Spoljašnje veze uredi
Mediji vezani za članak Polyporus arcularius na Vikimedijinoj ostavi-
Подаци везани за чланак Polyporus arcularius на Викиврстама - http://www.mycobank.org/name/Lentinus%20arcularius&Lang=Eng
