Drenovac (Vranje)
Drenovac je naseljeno mesto grada Vranja u Pčinjskom okrugu. Nalazi se na krajnjem jugu Poljanice, od Vlasa udaljeno oko 8, a od Vranja oko 16 km. Ime je dobilo po drenu koji ovde obilato uspeva. Prema popisu iz 2002. bilo je 167 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 288 stanovnika).
Drenovac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pčinjski |
Grad | Vranje |
Gradska opština | Vranje |
Stanovništvo | |
— 2011. | 167 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 38′ 25″ S; 21° 52′ 23″ I / 42.640333° S; 21.873° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 812 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 17507 |
Pozivni broj | 017 |
Registarska oznaka | VR |
Geografija uredi
Drenovac je razmešten u izvorišnom delu Veternice i oko Jezerskog potoka, Manastirske doline, Biljaničke reke, Dubovice, Livadske doline i Repušnice. Selo je razbijenog tipa, a ističu se Donja mahala, Rekari, Gornja mahala, Livade i Jasenovica.
Istorija uredi
Po predanju, sa leve strane Veternice, blizu stare granice, postojao je grad (ne zna se čiji) i to mesto zovu Gradište. Na levoj strani Manastirske doline postojao je manastir po kome je dolina dobila ime, za koji se tvrdilo da je bio "latinski“ a ostaci se vide i danas, seljaci to mesto zovu Sveti Đorđe. U Gornjoj mahali pominje se staro groblje iz vremena pre dolaska sadašnjih stanovnika Drenovca. Selište, o čijim žiteljima se na zna ništa, je sa desne strane Livadske reke, gde ima ostataka zidina i gde su nalaženi razni stari metalni novčići i predmeti. Staro Drenovačko selo bilo je iznad ovog selišta, a ovde su u početku živeli prvi doseljenici, dok ga nisu zapalili Arnauti pa se stanovnici spustili bliže Veternici i tu formirali novo selo. Kasnije su počeli da se vraćaju svojim njivama, šumama i pašnjacima, te su napistili dolinu Veternice, kako iz ekonomskih razloga tako i zbog stalnog uznemiravanja od strane Turaka i Arnauta kojima su bili smetnja na putu pored reke.
Najstarije porodice su Taskovci (Olelici) i Baba-Anđinci koji su se doselili sa Kosova, zatim Pelifanci, Surdulci (Surduljani), Dojinci, Raškinci (Deda-Anđelkovi), Petrovci (Prizetkovi), Deda-Pavlovi (Punoševčani) i drugi, doseljeni iz drugih sela Poljanice i okoline Vranja.
Demografija uredi
U naselju Drenovac živi 161 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 57,2 godina (53,9 kod muškaraca i 60,7 kod žena). U naselju ima 79 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,11.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 7 | 5 | ||
75—79 | 6 | 8 | ||
70—74 | 9 | 9 | ||
65—69 | 8 | 19 | ||
60—64 | 12 | 13 | ||
55—59 | 6 | 5 | ||
50—54 | 6 | 6 | ||
45—49 | 3 | 5 | ||
40—44 | 7 | 2 | ||
35—39 | 1 | 1 | ||
30—34 | 7 | 1 | ||
25—29 | 4 | 0 | ||
20—24 | 6 | 1 | ||
15—19 | 3 | 2 | ||
10—14 | 0 | 0 | ||
5—9 | 1 | 2 | ||
0—4 | 1 | 1 | ||
Prosek : | 53,9 | 60,7 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 85 | 27 | 41 | 16 | 1 | 0 |
Ženski | 77 | 9 | 42 | 26 | 0 | 0 |
UKUPNO | 162 | 36 | 83 | 42 | 1 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 43 | 19 | 0 | 0 | 13 |
Ženski | 36 | 33 | 0 | 0 | 2 |
UKUPNO | 79 | 52 | 0 | 0 | 15 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 6 | 1 | 0 | 1 |
Ženski | 0 | 1 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 7 | 1 | 0 | 1 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 1 | 2 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 1 | 2 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 |
Život uredi
Selo ima dosta oranica, pašnjaka i listopadne šume, pa su se stanovnici bavili ratarstvom, voćarstvom (poznati su Drenovački orasi), stočarstvom i gorosečom. Kao selo Poljanice najbliže pozicionirano Vranju, bilo je u prednosti da svoje poljoprivredne proizvode, stoku i drva lakše proda u Vranje. Ispod samog Grota i oko prevoja Goč u novije vreme zasađene su četinarske šume, pretežno smrča, bor i ariš. Poznati izvori vode u selu su Totoan, Mirkovac, Mrtvic, Virina, Kovanluk i Stojanov kladanac. Pored zgrade nekadašnje mehane, gde je sada Mesna kancelarija, postojao je izvor koji je kasnije kaptiran i urađen kao česma sa kvalitetnom planinskom vodom, što je jedina ovakva česma pored puta na celom potezu od Vranja do Vlasa. Posle oslobođenja od Turaka 1878. godine, pa sve do 1955. godine, Drenovac je bio sedište istoimene opštine. Sada je sedište Mesne zajednice za ovo selo, kao i za Dobrejance i Sikirje.
Galerija slika uredi
-
Mesna kancelarija
-
Gornja mahala, detalj
-
Crkva Sveti Nikola
-
Osnovna škola
-
Spomen česma ispred zgrade Mesne kancelarije
-
Pogled sa Drenovačkih livada na planinski deo sela
Reference uredi
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura uredi
- Rista T. Nikolić, Poljanica i klisura, Beograd 1905., str.166 (Srpska kraljevska akademija, etnografski zbornik, knjiga IV).