Drugi donji sekutić

Stalni zubi čovjeka
Drugi donji sekutić
Drugi donji sekutić
Drugi donji sekutić stalne (levo) i mlečne denticije (desno) markiran crveno
Zubi gornje vilice
Zubi donje vilice

Donji drugi (lateralni) sekutićdens incisivus secundus inferior je drugi zub od medijalne linije u oba kvadranta donjeg dentalnog luka. U kontaktu je sa donjim centalnim sekutićem i donjim očnjakom, a okludira sa sekutićima iz gornje vilice. Veoma podseća na centralni sekutić, od koga je nešto veći i pokazuje pravilan znak ugla i luka i mezijalni nagib korena (što znači da se kod njega nije zadržala bilateralna simetrija). Ovaj zub ima značajnu ulogu u mastikaciji i funkcioniše kao „pokretno sečivo“ denticije. Postoje dva donja lateralna sekutića, koja se obeležavaju na sledeći način:

  • stalni donji desni drugi sekutić – 42;
  • stalni donji levi drugi sekutić – 32.

Kruna

uredi

Kruna ovog zuba ima oblik dleta i veoma podseća na krunu prvog sekutića od koje je malo viša i šira. Opisuje se iz pet različitih aspekata: labijalnog, linvalnog, dva proksimalna i incizalnog.

Labijalni aspekt

uredi

Labijalna površina ima oblik pravougaonika i blago je konveksna u cervikalnoj trećini, dok su srednja i incizalna trećina uglavnom ravne. Preklopne linije i labijalne razvojne depresije (karakteristične za gornje sekutiće) ovde su retko prisutne.

Mezijalni i distalni profil su ravni, sa kontaktnim zonama u incizalnoj trećini i veoma su slični, s tim što je distalni profil neznatno kraći. Na incizalnoj ivici novoizniklih zuba mogu se uočiti kumulusi (ovalne ekstenzije gleđi), koji vremenom nestaju. Incizalna ivica je nagnuta cervikalno i distalno (pravilan znak ugla), za razliku od centralnog sekutića, što se koristi za njihovo razlikovanje. Cervikalna linija je konveksna prema apeksu korena.

Lingvalni aspekt

uredi

Lingvalna površina ima oblik trougla i uža je od labijalne (zbog konvergencije proksimalnih površina). Ona je ravna ili blago konkavna, osim u cervikalnoj trećini koja je predstavljena slabo izraženim cingulumom, i kao kod ostalih sekutića pokazuje lingvalnu jamu (lat. fossa lingualis s. dentalis). Cingulum je više nagnut distalno i, kao i marginalni grebenovi, slabo je izražen. Cervikalna linija je slična kao kod labijalne površine.

Proksimalni aspekt

uredi

Proksimalne površine su trouglstog oblika i konverguju oralno i ka vratu zuba. Mezijalna i distalna površina su veoma slične, osim što je distalna neznatno kraća i ima cervikalnije lokalizovanu kontaktnu zonu.

Labijalni profil je umereno konveksan, a lingvalni konkavan u srednjoj i incizalnoj trećini, a konveksan u cervikalnoj. Cervikalna linija je ispupčena prema sečivnoj ivici.

Incizalni aspekt

uredi

Posmatran sa incizalnog aspekta zub ima četvorougaonu formu. Za razliku od donjeg prvog sekutića, incizalni greben nije ravan u meziodistalnom pravcu, a i cingulum je pomeren distalno. Ovo se koristi za njihovo razlikovanje.

Vrat zuba (lat. collum dentis) sadrži gleđno-cementni spoj (cervikalnu liniju) koji je konveksnog oblika na sve četiri površine.

Koren

uredi

Koren zuba (lat. radix dentis) je jednokrak i nešto je duži, širi i masivniji od korena centralnog sekutića. Ima oblik kupe i blago je nagnut distalno (znak korena) i širi je u vestibulo-oralnom pravcu. Na bočnim stranama prisutna je longitudinalna brazda, pri čemu je distalna bolje izražena. Na poprečnom preseku koren je najčešće ovalnog oblika.

Dimenzije

uredi
Drugi donji sekutić
Mezio-distalna širina Labio-lingvalna širina Visina krune Dužina korena Ukupna dužina zuba
5,5 mm 6,5 mm 9,5 mm 14,0 mm 23,5 mm

Razvoj zuba

uredi
Početak kalcifikacije Kompletno formirana kruna Nicanje (erupcija) Završen rast korena
3 - 4 meseca 4 - 5 godina 7 - 8 godina 10 godina

Varijacije

uredi

Varijacije i anomalije ovog zuba su analogne varijacijama centralnog sekutića, i odnose se na:

  • stepen inklinacije (nagiba) labijalne površine,
  • izgled kumulusa i
  • zakrivljenost ili bifurkaciju korena.

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  • Željko Martinović: Osnovi dentalne morfologije, II izdanje („Službeni glasnik“ Beograd, 2000) ISBN 978-86-7549-175-0;
  • Olga Janković, Verica Vunjak: Morfologija zuba, VII издање („Завод за уџбенике и наставна средства“ Београд, 2001) ISBN 978-86-17-08912-0;
  • Darinka Stanišić-Sinobad : Osnovi gnatologije, I издање („БМГ“ Београд, 2001) ISBN 978-86-7330-139-6, COBISS-ID 94080780;