Dupljane (Vladičin Han)
Dupljane je naselje u Srbiji u opštini Vladičin Han u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 161 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 210 stanovnika).
Dupljane | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pčinjski |
Opština | Vladičin Han |
Stanovništvo | |
— 2011. | 161 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 45′ 16″ S; 22° 05′ 54″ I / 42.7544° S; 22.0983° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 758 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 017 |
Registarska oznaka | VR |
Tip sela uredi
Selo je razbijenog tipa. Selo je podeljeno na nekoliko mahala koje se zovu po glavnijim rodovima, na primer, Sedlarci, Kovačevci, Dejanovci itd. Te mahale su međusobno oštro izdvojene. Dupljane su 1960. godine imale 67 domova.
Starine u selu uredi
Potes Popovo Orašje leži u dolini Kozničke Reke. Tamo su nalaženi stari grobovi. Meštani govore, da su slušali od očeva i dedova, kako je „to groblje bilo od Džidova“. To si bili „visoki ljudi“. Oni su se molili da ne dođe do njihovog saplitanja, jer kada bi pali oni bi se izlomili. Džidovi suse izgubili „kad je ovde došlo današnje pleme“. Na potesu Lisičje Dupke, prilikom poplave 1948. godine voda je otkrila stari kameni zid. Naziv Selo odnosi se na jednu manju depresiju (rupu). Tu izbija kladenac.[1]
Postanak sela, istorijat i privreda uredi
Po narodnoj tradiciji, Dupljane i susedno selo Ružić osnovani su u isto doba. Dupljane su osnovale tri a Ružić sedam doseljenih porodica. U Dupljanu se nalazi zajedničko groblje za tri sela, osim Ružića i deo sela Koznica. Ranije je u Dupljanu bilo i groblje Manajla. Seoska slava Dupljana je Petkovdan. Tada se slavi na dva mesta, kod Vujine Čuke i kod Reke. Ranije se slavilo samo na prvom mestu. Postoji predanje da je nekada u Dupljanu „bila bolest po goveda“. Tada su meštani našli dva vola i dva brata blizanca. Oni su „zaorali selo“. Posle toga bolest je nestala i „stoka nije lipsavala“. Od tada su u Dupljanu slavi Petkovdan. Mesto Kućište nalazi se na stenovitoj padini blizu Devojkinog Kamena. U narodu se govori, da su se tu nekada krili Srbi kada su Turci prolazili kroz Grdeličku Klisuru. U narodu se govori i o nekom prolazu „Škodrana“. Kako je već rečeno, na ataru Dupljana nalazi se kamenolom Devojkin Kamen (službeni naziv Momin Kamen). Kamenolom je proradio u doba kada je građena železnička pruga kroz Grdeličku Klisuru. Posle Prvog svetskog rata rad u kamenolomu se znatno proširio dok je najveći rad razvio posle Drugog svetskog rata. Danas u njemu radi veliki broj muškaraca iz sela Grdeličke Klisure, Dupljana, Džepa, Garinja, Kopitarca, Ljuteža, Manjaka, Ružića, Koznice, Manajla, Kržinca, Tegovišta, Mrtvice, Jastrebca, Dikave, Urviča itd.[1] Ovde se nalazi Železnička stanica Momin kamen.
Demografija uredi
U naselju Dupljane živi 146 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 53,7 godina (51,9 kod muškaraca i 55,6 kod žena). U naselju ima 68 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,37.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 1 | 4 | ||
75—79 | 6 | 4 | ||
70—74 | 13 | 18 | ||
65—69 | 13 | 13 | ||
60—64 | 7 | 7 | ||
55—59 | 3 | 1 | ||
50—54 | 6 | 2 | ||
45—49 | 5 | 5 | ||
40—44 | 8 | 6 | ||
35—39 | 3 | 2 | ||
30—34 | 2 | 2 | ||
25—29 | 1 | 4 | ||
20—24 | 6 | 0 | ||
15—19 | 5 | 4 | ||
10—14 | 2 | 2 | ||
5—9 | 0 | 3 | ||
0—4 | 3 | 0 | ||
Prosek : | 51,9 | 55,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 79 | 18 | 52 | 9 | 0 | 0 |
Ženski | 72 | 9 | 50 | 12 | 1 | 0 |
UKUPNO | 151 | 27 | 102 | 21 | 1 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 21 | 1 | 0 | 0 | 6 |
Ženski | 8 | 1 | 0 | 0 | 1 |
UKUPNO | 29 | 2 | 0 | 0 | 7 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 3 | 1 | 0 | 8 |
Ženski | 0 | 0 | 2 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 3 | 3 | 0 | 8 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 1 | 0 | 0 |
Ženski | 1 | 0 | 2 | 1 | 0 |
UKUPNO | 1 | 0 | 3 | 1 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 1 | 0 | 0 | 0 |
Reference uredi
- ^ a b Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, pp. 101–102 strana
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.