Dušan J. Popović

Dušan J. Popović (Surduk, kod Stare Pazove, 28. mart 1894Belegiš, kod Stare Pazove, 28. april 1965) bio je prvi istorijski sociolog u Srbiji. [1]

Dušan J. Popović
Lični podaci
Datum rođenja(1894-03-28)28. mart 1894.
Mesto rođenjaSurduk, kod Stare Pazove, Austrougarska
Datum smrti28. april 1965.(1965-04-28) (71 god.)
Mesto smrtiBelegiš, kod Stare Pazove, SR Srbija, SFR Jugoslavija

Biografija uredi

Dušan se školovao u rodnom Surduku i Sremskim Karlovcima.[2] Kao gimnazijalac koristio je stipendiju iz Zadužbine Atanasije Bale.[3] Studirao je istoriju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Beču. Dplomirao je i doktorirao u Zagrebu (1919), pa radio izvesno vreme kao predavač na Trgovačkoj akademiji u Novom Sadu. Zatim je dve godine bio na svojevrsnoj specijalizaciji iz sociologije u Parizu, Briselu i Londonu.

Bio je profesor na Katedri istorijskih nauka, Filozofskog fakulteta u Beogradu[4] (asistent Istorijskog seminara 1921-1926, docent 1926, vanredni profesor 1930, redovni profesor 1935-1941). Uređivao je "Glasnik istorijskog društva u Novom Sadu" tokom njegovog izlaženja (1928-1940). Bavio se istorijom Srba u Habzburškoj monarhiji 17-19. veka, kao i prošlošću Beograda. Javlja se i kao urednik zbornika: "Vojvodina I i II",[5] Novi Sad 1939-1940. godine.

Njegova knjiga i brojni napisi i javna predavanja na temu Cincari, izazvali su otpor i negodovanja u delu naučne javnosti.[6] Smatrali su njegovi neistomišljenici da je preterivao i preuveličavao broj i ulogu bogatih Cincara na srpsko građanskog društvo. Sa Popovićem je započeo u novinama polemiku Dragiša Lapčević; Lapčević je čak autor brošure "Cincarstvo u Srbiji - Beogradu i srbijanskim gradovima".

Penzionisan je Popović kao profesor Univerziteta u Beogradu 1945. godine. Posvetio je Beogradu svoju poslednju knjigu "Beograd kroz vekove", objavljenu 1964. godine.

Između dva svetska rata na Katedri istorijskih nauka uveo predavanja iz istorijske sociologije, budući da je izabaran za docenta s tim «da na Filozofskom fakultetu predaje istoriju Srba na sociološkoj osnovi». Nastojao je da istorijsku građu izlaže prema sociološkim načelima. Objašnjavao političke sukobe u Kraljevini Jugoslaviji različitim kulturno-istorijskim korenima srpske i hrvatske elite. [7]

Najpoznatija dela uredi

Literatura uredi

  • Popović, Dušan J. (N. Gaćeša. str. 592), Enciklopedija srpske istoriografije, Beograd 1997.
  • S. Gavrilović, O istoriografskom delu dr Dušana J. Popovića, IČ 37 (1990), 249—256

Reference uredi