Žirafa (sazvežđe)

Žirafa (lat. Camelopardalis) je sazvežđe severne hemisfere koje su početkom 17. veka definisali holandski astronom Petar Plancije i nemački astronom Jakob Barč,[3][1] kako bi pokrili deo neba između Velikog medveda i Kasiopeje koji su stari Grci ostavili prazan jer u njemu nema nijedne zvezde sjajnije od 4. magnitude. Latinski naziv sazvežđa se ponekad zapisuje i kao Camelopardalus ili Camelopardus.

Žirafa
Sazvežđe
Žirafa
Latinsko imeCamelopardalis
SkraćenicaCam[1]
GenitivCamelopardalis[1]
Simbolizuježirafu[1]
Rektascenzija6
Deklinacija+70[2]
Površina757 sq. deg. (18)
Najsjajnija zvezdaBeta Žirafe (4,03m)
Meteorski rojevinema
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +90° i −10°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u februaru.

Zvezde uredi

Uprkos svojoj veličini (18. najveće sazveđže po površini), u Žirafi nema sjajnih zvezda — najsjajnija je beta Žirafe magnitude 4,03. U pitanju je dvojna zvezda čija je glavna komponenta žuti superdžin G klase, a nalazi se na oko 1000 svetlosnih godina od Sunčevog sistema. Druga po sjajnosti je CS Žirafe magnitude 4,21. U pitanju je takođe dvojna zvezda, primarna komponenta je plavobeli superdžin B klase. Alfa Žirafe je sa magnitudom 4,3 treća po sjajnosti, radi se o superdžinu O klase koji ubrzano gubi masu.

Objekti dubokog neba uredi

NGC 2403 je spiralna galaksija magnitude 8,4 koju je u 18. veku otkrio Vilhelm Heršel. NGC 1502 je Otvoreno jato 6. magnitude u čijem se centru nalaze dve binarne zvezde. IC 342 je spiralna galaksija koja leži u blizini galaktičkog ekvatora, što otežava njeno posmatranje. U Žirafi se nalaze još i planetarna maglina NGC 1501 i mala galaksija NGC 2655.

Reference uredi

  1. ^ a b v g Ridpath 2001, str. 92–93.
  2. ^ „Camelopardalis, constellation boundary”. The Constellations. International Astronomical Union. Pristupljeno 14. 2. 2014. 
  3. ^ Knowledge Encyclopedia Space!. Dorling Kindersley Ltd. 2015. str. 164. ISBN 9780241245347. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi