Županija Timiš
Županija Timiš (rum. Judeţul Timiș — Okrug Tamiš, mađ. Temes megye) je okrug u rumunskom delu istorijske pokrajine Banat. Sedište Timiškog okruga je grad Temišvar.
Županija Timiš Judeţul Timiș | |
---|---|
{{{caption2}}}
| |
![]() | |
![]() | |
Država | ![]() |
Pokrajina | Banat |
Admin. centar | Temišvar |
Površina | 8.697 km2 |
Stanovništvo | 2011. |
— broj st. | 683.540 |
— gustina st. | 78,59 st./km2 |
— ISO 3166-2 | TM |
Zvanični veb-sajt |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/da/Lugoj1.jpg/280px-Lugoj1.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9a/Statuia_Sf._Florian_Jimbolia.jpg/280px-Statuia_Sf._Florian_Jimbolia.jpg)
Timiška županija[1] je deo evroregije Dunav-Karaš-Mureš-Tisa.
Poreklo naziva
urediTimiški okrug duguje ime reci Tamiš (rum. Timiș), koja većim delom protiče kroz njega.
Granice
urediNa zapadu se okrug graniči sa Srbijom, odnosno Vojvodinom, na severu se graniči sa Mađarskom i Aradskim okrugom, istočno je okrug Hunedoara, a južno okrug Karaš-Severin.
Prirodni uslovi
urediTimiški okrug zauzima krajnji jugoistočni deo Panonske nizije i njegov pobrdski obod. Površina okruga je 8.697 km² (3,6 % površine države) i to je po površini najveći okrug u Rumuniji. Na zapadu je zemljište ravničarsko, u sredini brežuljkasto, dok na istoku prelazi u krajnje planinsko (Karpati). Najniža tačka okruga je na jugozapadu (ispod 100 m nadmorske visine), dok se na krajnjem istoku zemljište izdiže i preko 500 metara.
U skladu sa tim smenjuju se i područja biljnog i životinjskog sveta: od oranica na zapadu, preko zone voćnjaka i vinograda u sredini do livada, šuma i pašnjaka na istoku.
Klima je umerena-kontinentalna sa velikim brojem sunčanih dana.
Rečni sistem se uglavnom bazira rekama Tamišu i Begeju i njihovim manjim pritokama. Na krajnjem severu reka Moriš čini granicu prema Mađarskoj.
Društveni uslovi
urediPo popisu iz 2006. godine u Timiškom okrugu je živelo 685.091 stanovnik, odnosno gustina je bila 79,8 st./km². Početkom 2013, Timiš je imao populaciju od 650,544 stanovnika. Tokom poslednjih pola veka broj stanovnika u okrugu se kretao na sledeći način:
Godina | Stanovništvo okruga[2] |
---|---|
1948. | 588.936 |
1956. | 568.881 |
1966. | 607.596 |
1977. | 696.884 |
1992. | 700.033 |
2002. | 677.926 |
2011. | 683.540 |
Po etničkoj pripadnosti stanovništvo je pretežno rumunsko, ali na području okruga živi i niz pripadnika narodnosti.
Najveća naselja
urediPrivreda
urediTimiški okrug je jedan od okruga sa najbržim privrednim rastom u Rumuniji. Razloge ovome treba tražiti u tome što je okrug od svih okruga u državi najzapadniji i, samim tim, najbliži ostatku Evropske unije, a pored toga okrug, kao deo nekadašnje Austrougarske, ima i bogatu zaostavštinu na ovom polju.
Okrug ima posebno značajnu i dugu industrijsku tradiciju. Najrazvijenije privredne industrijske grane su:
- Mašinska industrija
- Prehrambena industrija
- Hemijska industrija
- Tekstilna industrija
- Elektronska industrija
- Drvoprerađivačka industrija
Turizam je sve važnija privredna delatnost i naglo se razvija. Najvažnije odredište je stari grad Temišvar, a ostala važna mesta su: banja Buzjaš, zamci Banlok i Karanj i oblast Fađet sa očuvanom prirodom. Razvija se i ribolovni turizam na svim vodotocima.
Upravna podela i naselja
urediTimiški okrug ima:
- 8 varoši:
- Veliki Semikluš (rum. Sânnicolau Mare) — 13.298 stanovnika.
- Žombolj (rum. Jimbolia) — 11.605 stanovnika.
- Rekaš (rum. Recaş) — 8.188 stanovnika.
- Buzjaš (rum. Buziaș) — 7.738 stanovnika.
- Fađet (rum. Făget) — 7.356 stanovnika.
- Deta (rum. Deta) — 6.582 stanovnika.
- Gataja (rum. Gătaia) — 6.101 stanovnika.
- Čakovo (rum. Ciacova) — 4.939 stanovnika.
- 85 seoskih opština, koje se sastoje od po nekoliko bliskih sela.
Zbog toga je broj sela u okrugu znatno veći. Od ovih sela treba spomenuti sela sa pripadnicima srpske manjine u Rumuniji:
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Vojvodina i Timiš jačaju regionalnu saradnju u brojnim oblastima”. vojvodina.gov.rs.
- ^ National Institute of Statistics, „Populația la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 și 2002” Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. septembar 2006)
- ^ „Etnički sastav Rumunije prema popisu iz 2011.”. Institutul Național de Statistică. Pristupljeno 28. 02. 2023.
- ^ „Populaţia stabilă pe judeţe, municipii, oraşe şi localităti componenete la RPL_2011”. recensamantromania.ro. Pristupljeno 03. 03. 2023.