Zagajica
Zagajica je naselje u gradu Vršac, u Južnobanatskom upravnom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 500 stanovnika.
Zagajica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Južnobanatski |
Grad | Vršac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 500 |
— gustina | 21/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 58′ 59″ S; 21° 13′ 49″ I / 44.983088° S; 21.230321° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 115 m |
Površina | 23,3 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 26344 |
Pozivni broj | 013 |
Registarska oznaka | VŠ |
Istorija uredi
Zagajca-1713. g.
Furjes-1894. g.
Zagajca-1922. g.
Godine 1713. prvi put se spominje Zagajca sa 29 domova. 1716. godine pripojena vršačkim dištriktu (Srez), a iduće godine popisano je 37 domova. Godine 1742. naselili su se u Zagajci Rumuni, stoga je izvršeno premeravanje zemlje i popis naroda. Sagrađena je crkva 1744. godine. Gladna godina bila je 1749, jer su skakavci potpuno uništili usev. Iste godine popisano je 60 domova. Godine 1771. prodata je stara školska zgrada.
Zagajca je 1774. godine pripojena je Ilirskoj, a 1776. godine Vlaško-ilirskoj regimenti. Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto "Sagaica" pripada Vršačkom okrugu i distriktu. Ima militarski status a stanovnici su izmešani Srbi i Vlasi.[1] Godine 1781. imala je 841 pravoslavnog stanovnika. Iste godine su opet skakavci uništili usev u ataru, te su zbog toga, 28. oktobra te gladne godine, u svim pravoslavnim crkvama širom Banata, održane molitve.
Bolesti (Boginje) su vladale 1794. godine. Rodilo se 31, a umrlo 59 duša, od kojih je bilo ispod 10 godina 49. duša. Iste godine, od 25 maja do 7 juna, vladala je stočna kuga. Stanovništvo se tada savetovalo, da svake godine, na dan 25 maja, ide na poklonjenje do jednog krsta, koji je do 1910. godine bio od drveta a te godine podignut je nov od kamena.
Zagajca je od početka bila u izbištanskoj kompaniji, a od 2. januara 1803. do 30. oktobra 1818. u grebenačkoj kompaniji.
Sagrađena je sadašnja crkva 1809. g Zagajca je 1838. godine dodeljena je srpskom bataljonu, 1845. godine srpskoj regimenti.
Popisano je u mestu 1854. godine 797 duša.
Zagajca je pripojena Tamiškom komitatu 1873. godine.
Podignuta je 1904. godine nova opštinska kuća.
Brojno kretanje stanovništva: 1869-782; 1880-934; 1890-1049; 1900-1102; 1910-1245.Stanovnika
Pošto je srpska vojska zauzela Zagajcu, ušla je u sastav Torotalsko-tamiške županije. Popisom 31. januara popisano je svega 1183 stanovnika, od kojih je bilo; Srba-1183; Rumuna-25; Nemaca-7; Mađara-4.
Ovde se nalaze FK Omladinac Zagajica i Vetropark La Pičolina. U blizini sela se nalaze Zagajička brda.
Demografija uredi
U naselju Zagajica živi 470 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,5 godina (42,2 kod muškaraca i 44,8 kod žena). U naselju ima 205 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,80.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 3 | 8 | ||
80+ | 7 | 8 | ||
75—79 | 9 | 16 | ||
70—74 | 24 | 21 | ||
65—69 | 26 | 37 | ||
60—64 | 8 | 17 | ||
55—59 | 10 | 15 | ||
50—54 | 25 | 17 | ||
45—49 | 21 | 23 | ||
40—44 | 22 | 14 | ||
35—39 | 18 | 13 | ||
30—34 | 15 | 14 | ||
25—29 | 16 | 15 | ||
20—24 | 16 | 16 | ||
15—19 | 17 | 26 | ||
10—14 | 15 | 15 | ||
5—9 | 10 | 14 | ||
0—4 | 17 | 7 | ||
Prosek : | 42,2 | 44,8 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 237 | 67 | 144 | 18 | 3 | 5 |
Ženski | 260 | 46 | 142 | 68 | 4 | 0 |
UKUPNO | 497 | 113 | 286 | 86 | 7 | 5 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 138 | 98 | 0 | 0 | 17 |
Ženski | 87 | 71 | 0 | 0 | 2 |
UKUPNO | 225 | 169 | 0 | 0 | 19 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 4 | 5 | 0 | 3 |
Ženski | 0 | 0 | 2 | 0 | 1 |
UKUPNO | 0 | 4 | 7 | 0 | 4 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 3 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 1 | 0 | 1 | 0 |
UKUPNO | 0 | 1 | 3 | 1 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 2 | 0 | 0 | 6 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 9 | |
UKUPNO | 2 | 0 | 0 | 15 |
Reference uredi
- ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura uredi
- Literatura
- Letopisi opština u južnom Banatu napisao Filiks Mileker. ISBN 978-86-85075-04-9.
- Letopis Period 1812 – 2009 g. Peščari Napisao M. Marina:(Beč 2009) Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju o selu Zagajci nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani: [1]
- „M. Marina“[http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d7/[mrtva veza]
Ma kakve mu bile mane i nedostaci, nedorečenosti, ali je suština i jezgro ovog rada je ostalo i ostaće netaknuto. Neki delovi imaće samo svoj istorijski značaj, ali svi ostali zadržaće i sačuvaće u punoj meri svoju naučnu vrednost. Jedno se ipak ne može osporiti, da smo bar udarili temelj, da smo pokazali pravac i obeležili put na kome se valja kretati ako želimo uspešan rad na polju naše istorije. Pa ako i nismo postigli više, nego samo toliko da smo dali podstrek drugima, od nas vičnijima, mudrijima, koji će ovaj i ovakav posao bolje i savršenije obaviti nego mi tada smo već time učinili dosta „M. Marina“.