Zvjerinac je naseljeno mjesto u Dalmaciji. Pripada opštini Biskupija u okviru Šibensko-kninske županije, Republika Hrvatska. Prema preliminarnim podacima sa poslednjeg popisa 2021. godine u mestu je živelo 52 stanovnika.[1]

Zvjerinac
Željeznička stanica „Kosovo” u Zvjerincu
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaŠibensko-kninska
OpštinaBiskupija
OblastKninska krajina
Stanovništvo
 — 2011.Pad 52
Geografske karakteristike
Koordinate43° 57′ 07″ S; 16° 12′ 35″ I / 43.95181729292901° S; 16.20983024876423° I / 43.95181729292901; 16.20983024876423
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina248 m
Zvjerinac na karti Hrvatske
Zvjerinac
Zvjerinac
Zvjerinac na karti Hrvatske
Zvjerinac na karti Šibensko-kninske županije
Zvjerinac
Zvjerinac
Zvjerinac na karti Šibensko-kninske županije
Ostali podaci
Poštanski broj22312 Zvjerinac
Pozivni broj+385 22

Geografija uredi

Nalazi se 9 km južno od Knina.

Istorija uredi

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj naselje se nalazilo u sastavu bivše velike opštine Knin. Zvjerinac se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazio u Republici Srpskoj Krajini.

Kultura uredi

U Zvjerincu se nalazi hram Srpske pravoslavne crkve Sv. Cara Lazara iz 1889. godine, koja je 2005. postala muški manastir. U Zvjerincu je i rimokatolička crkva Sv. Ane.

Stanovništvo uredi

Zvjerinac je po popisu stanovništva iz 1991. godine imao 344 stanovnika, od toga 290 Srbi, 48 Hrvati, 5 jugosloveni i 1 ostali. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Zvjerinac je imao 37 stanovnika.[2] Zvjerinac je prema popisu iz 2011. godine imao 70 stanovnika.[3]

Nacionalnost[4] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 290 286 329 327
Hrvati 48 58 63 72
Jugosloveni 5 4 7
ostali i nepoznato 1 1 5
Ukupno 344 349 399 404
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1961. 404
1971. 399
1981. 349
1991. 344
2001. 37
2011. 70

Popis 1991. uredi

 
Manastir Sveta Lazarica

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Zvjerinac je imalo 344 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
290 84,30%
Hrvati
  
48 13,95%
Jugosloveni
  
5 1,45%
neopredeljeni
  
1 0,29%
ukupno: 344

Prezimena uredi

  • Buač — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Zarač — Pravoslavci, slave Sv. Đurđa
  • Zarić — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Knežević — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Konforta — Rimokatolici
  • Matić — Rimokatolici
  • Petrović — Pravoslavci, slave Sv. Đurđa
  • Plavša — Pravoslavci, slave Sv. Đurđa
  • Pribojan — Pravoslavci, slave Sv. Kozmu i Damjana (Vrači)
  • Radaković — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Smiljanić — Pravoslavci, slave Sv. apostola i jevanđelistu Mateja
  • Trkulja — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Čelebičanin — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Ćosić — Pravoslavci, slave Sv. Stefana

Reference uredi

  1. ^ „Prvi rezultati popisa 2021. godine”. popis2021.hr. Arhivirano iz originala 14. 1. 2022. g. Pristupljeno 17. 1. 2022. 
  2. ^ Popis stanovništva 2001., Pristupljeno 17. 4. 2013.
  3. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 17. 4. 2013. 
  4. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Literatura uredi

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze uredi