Izbori za Ustavotvornu skupštinu DFJ 1945.
Izbori za Ustavotvornu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije održani su 11. novembra 1945. godine. Pošto su se političke partije grupisane u tzv. „Udruženje opozicionih stranaka“ odlučile na bojkot izbora, na izborima je učestvovala samo lista Narodnog fronta Jugoslavije, čiji nosilac je bio Josip Broz Tito.[1]
| ||||||||||||||||
Ovo je spisak stranaka koje su osvojile mandate. Pogledajte potpune rezultate ispod. |
Izbori u dva doma
urediNarodni poslanici za Ustavotvornu skupštinu su birani u dva doma: Saveznu skupštinu i Skupštinu naroda.
Izbori narodnih poslanika za Saveznu skupštinu Ustavotvorne skupštine vrše se po izbornim srezovima i izbornim okruzima. Izborni okruzi se poklapaju sa odgovarajućim administrativnim okruzima. U onim zemljama gde nema administrativnih okruga, Zemaljska izborna komisija će obrazovati izborne okruge spajanjem pojedinih izbornih srezova. Gradovi: Beograd, Zagreb, Skoplje, Ljubljana i Sarajevo čine zasebne izborne okruge. Broj poslanika za celu državu određuje Savezna izborna komisija prema celokupnom broju stanovnika ustanovljenom u poslednjem popisu 1931, tako da se na svakih 40.000 bira po jedan poslanik.
Izbori narodnih poslanika za Skupštinu naroda Ustavotvorne skupštine vrše se po federalnim jedinicama, u Vojvodini, na Kosovu i Metohiji. Birači svake federalne jedinice biraju po 25 poslanika, birači Vojvodine 15, a Kosova i Metohije 10 poslanika.[2]
Rezultati izbora
urediRezultati izbora za Saveznu skupštinu[3] | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
federalna jedinica (autonomna oblast) |
broj birača | broj izašlih | glasali za listu Narodnog fronta |
glasali za „kutiju bez liste” | |||
Bosna i Hercegovina | 1.086.112 | 1.004.964 | 92,5% | 956.809 | 95,2% | 48.155 | 4,7% |
Makedonija | 580.091 | 561.666 | 96,8% | 538.353 | 95,8% | 23.313 | 4,1% |
Slovenija | 724.024 | 689.910 | 95,2% | 574.318 | 83,2% | 115.592 | 16,7% |
Hrvatska | 2.076.091 | 1.905.429 | 91,7% | 1.743.797 | 91,5% | 161.632 | 8,4% |
Crna Gora | 193.959 | 186.447 | 96,1% | 182.595 | 97,9% | 3,852 | 2.0% |
Srbija | 2.423.099 | 1.867.701 | 77,1% | 1.654.545 | 88,5% | 213.156 | 11,4% |
Vojvodina | 977.276 | 901.040 | 92,2% | 769.482 | 85,4% | 131.558 | 14,6% |
Kosovo i Metohija | 322.803 | 315.312 | 97,6% | 305.148 | 96,7% | 10.614 | 3,2% |
ukupno | 8.383.455 | 7.432.469 | 88,6% | 6.725.047 | 90,5% | 707.422 | 9,5% |
Rezultati izbora za Skupštinu naroda[4] | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
federalna jedinica (autonomna oblast) |
broj birača | broj izašlih | glasali za listu Narodnog fronta |
glasali za „kutiju bez liste” | |||
Bosna i Hercegovina | 1.086.112 | 999.698 | 92,0% | 941.391 | 94,1% | 58.307 | 5,8% |
Makedonija | 580.091 | 561.257 | 96,7% | 538.081 | 95,8% | 23.176 | 4,1% |
Slovenija | 724.024 | 689.910 | 95,2% | 567.302 | 82,2% | 122.608 | 17,7% |
Hrvatska | 2.076.091 | 1.903.033 | 91,6% | 1.698.417 | 89,2% | 204.616 | 10,7% |
Crna Gora | 193.959 | 186.522 | 96,1% | 181.571 | 97,3% | 4.951 | 2,6% |
Srbija | 2.423.099 | 1.885.409 | 76,7% | 1.622.616 | 87,3% | 235.793 | 12,6% |
Vojvodina | 977.276 | 900.250 | 92,1% | 726.051 | 80,6% | 174.199 | 19,3% |
Kosovo i Metohija | 322.803 | 314.135 | 97,3% | 299.546 | 95,3% | 14.589 | 4,6% |
ukupno | 8.383.455 | 7.440.214 | 88,7% | 6.574.975 | 88,4% | 838.239 | 11,3% |
Izborni okruzi
urediIzborni okruzi i izborni srezovi po federalnim jedinicama | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Federalna jedinica | izborni okruzi | broj izbornih srezova | ukupan broj izbornih srezova | |||||
broj | naziv | |||||||
NR Bosna i Hercegovina | 8 | Banja Luka | 11 | 58 | ||||
Bihać | 5 | |||||||
dobojski | 8 | |||||||
Sarajevo (grad) | 2 | |||||||
sarajevski | 8 | |||||||
travnički | 6 | |||||||
tuzlanski | 11 | |||||||
hercegovački | 7 | |||||||
NR Makedonija | 5 | bitoljski | 7 | 24 | ||||
veleški | 3 | |||||||
Skoplje (grad) | 2 | |||||||
skopljanski | 7 | |||||||
štipski | 5 | |||||||
NR Slovenija | 5 | Ljubljana (grad) | 3 | 29 | ||||
ljubljanski | 6 | |||||||
Maribor | 9 | |||||||
Novo Mesto | 5 | |||||||
Celje | 6 | |||||||
NR Srbija i AKMO | 20 | Beograd (grad) | 7 | 101 | ||||
beogradski | 8 | |||||||
valjevski | 4 | |||||||
vranjski | 4 | |||||||
timočki | 7 | |||||||
moravski | 5 | |||||||
kragujevački | 5 | |||||||
kruševački | 5 | |||||||
novopazarski | 3 | |||||||
leskovački | 5 | |||||||
niški | 5 | |||||||
pirotski | 4 | |||||||
požarevački | 6 | |||||||
pribojski | 6 | |||||||
prokupački | 3 | |||||||
čačanski | 6 | |||||||
užički | 4 | |||||||
kosovski | 5 | |||||||
metohijski | 6 | |||||||
gnjilanski | 3 | |||||||
NR Hrvatska | 16 | Banija | 5 | 86 | ||||
Biokovo-Neretva | 2 | |||||||
Bjelovar | 8 | |||||||
Varaždin | 9 | |||||||
Gorski Kotar | 2 | |||||||
Daruvar | 6 | |||||||
Dubrovnik | 2 | |||||||
Zagreb (grad) | 5 | |||||||
Zagreb | 7 | |||||||
Zadar | 2 | |||||||
Karlovac | 6 | |||||||
Lika | 4 | |||||||
Osijek | 7 | |||||||
Slavonski Brod | 8 | |||||||
Srednja Dalmacija | 6 | |||||||
Hrvatsko primorje | 3 | |||||||
Šibenik | 4 | |||||||
NR Crna Gora | 2 | beranski | 4 | 9 | ||||
cetinjski | 5 | |||||||
AP Vojvodina | 6 | novosadski | 8 | 41 | ||||
somborski | 5 | |||||||
subotički | 6 | |||||||
pančevački | 7 | |||||||
petrovgradski | 7 | |||||||
sremskomitrovački | 8 |
Kontroverze
urediIako su politički protivnici Narodnog fronta, kao i brojni strani posmatrači tvrdili da su izbori bili namešteni i nelegitimni, a britanski ambasador otvoreno izrazio sumnju u rezultate izbora, ipak današnji istoričari su saglasni da je Narodni front bio vodeća politička opcija i da bi Tito svakako pobedio na izborima ali sa daleko manjim brojem glasova u slučaju da je izborni proces bio slobodniji. Opozicija je bila najjača u Šumadiji, gde su delovale predratne srpske stranke i u krajevima pod uticajem rimokatoličke crkve, tj. u Sloveniji gde su bili jaki klerikalci i u delovima Hrvatske gde je bila uticajna Hrvatska seljačka stranka.[5]
KPJ se služila zastrašivanjem političkih protivnika, agitatori drugih partija su hapšeni, vođe političkih stranaka su javno prozivani i nazivani fašistima, pobedi KPJ je doprinosilo i to što su vodeći anti-komunisti ili poginuli tokom rata ili su bili u emigraciji, dok je 194.000 građana izgubilo pravo glasa. U situaciji potpune medijske kontrole, vodeća anti-komunistička partija, srpska Demokratska stranka Milana Grola je mogla da agituje samo preko svojih novina Demokratija koje su pred izbore prestale da se štampaju, navodno jer su radnici štamparije odbili da štampaju za "fašistu Grola" koji je protiv sindikata i radnog naroda. U propagandu su bile uključene čak i dečje novine "Pionir" gde je Milan Grol prikazivan karikaturno u četničkoj uniformi, uz tvrdnju da bi sva deca glasala za maršala Tita kad bi imala pravo glasa. Pribegavalo se i nasilju, pa su tako u Beogradu dečaku koji je prodavao novine Demokratske stranke, SKOJ-evci polili ruke benzinom i zapalili, dok je u selu Umčari na smrt premlaćen učitelj Svetozar Dunjić, simpatizer Demokrata.[6]
Reference
uredi- ^ Hronologija 3 1980, str. 19.
- ^ Treće zasedanje Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije i zasedanje privremene narodne skupštine
7-26. avgust 1945
stenografske beleške - ^ „Službeni list FNRJ 92/45” (PDF). slvesnik.com.mk. 27. 11. 1945. str. 955.
- ^ „Službeni list FNRJ 92/45” (PDF). slvesnik.com.mk. 27. 11. 1945. str. 1003.
- ^ „Komunizam i Jugoslavija: Kako se glasalo na prvim jugoslovenskim izborima posle Drugog svetskog rata”. bbc.com. 11. 11. 2022.
- ^ „Kako je izgledalo ukidanje parlamentarizma 1945. godine”. talas.rs. 30. 12. 2020.
Literatura
uredi- Pavlović, Momčilo (2019). Za Tita ili za kralja: Izbori za Ustavotvornu skupštinu 11. novembra 1945. (2. izdanje). Beograd: Institut za savremenu istoriju. str. 432. ISBN 978-86-7403-228-2.
- Cvetković, Srđan (2019). Između srpa i čekića: likvidacija "narodnih neprijatelja" - 1944-1953 (2. izdanje). Beograd: Službeni glasnik. str. 601. ISBN 978-86-519-1923-0.
- Nikolić, Kosta (2022). Mač revolucije: OZNA u Jugoslaviji 1944-1946. (4. izdanje). Beograd: Službeni glasnik. str. 230. ISBN 978-86-519-1696-3.
- Priređivači: Cvetković, Srđan i Dević, Nemanja (2019). OZNA: Represija komunističkog režima u Srbiji 1944-1946. - Dokumenti. Beograd: Catena Mundi. str. 600. ISBN 978-86-6343-117-1.
Spoljašnje veze
uredi- Dimić, Ljubodrag (11. 12. 2021). „Kako su izgledali izbori za Ustavotvornu skupštinu u Jugoslaviji 1945. godine”. Večernje novosti. Pristupljeno 28. 12. 2021.