Kobrin
Kobrin (blr. Кобрын; rus. Кобрин) je grad u jugozapadnom delu Republike Belorusije i administrativni centar Kobrinskog rejona Brestske oblasti.
Kobrin Кобрын; Кобрин | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Belorusija |
Oblast | Brestska oblast |
Rejon | Kobrinski rejon |
Osnovan | prvi pomen 1287. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2013. | 52.000 (procena) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 52° 13′ 00″ S; 24° 22′ 00″ I / 52.216667° S; 24.366667° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Površina | 30,5 km² km2 |
Poštanski broj | 225306 |
Pozivni broj | +375 1642 |
Registarska oznaka | 1 |
Veb-sajt | |
kobrin.brest-region.by |
Prema procenama za 2013. u gradu su živele 52.000 stanovnika, što Kobrin čini četvrtim gradom po veličini u oblasti (posle Bresta, Baranoviča i Pinska).
Geografija
urediGrad je smešten u zapadnom delu Beloruskog Polesja, na mestu gde se reka Muhavec spaja sa kanalom Dnjepar-Bug. Administrativni centar oblasti grad Brest nalazi se na oko 46 km zapadnije, dok je glavni grad zemlje Minsk udaljen 300 km u pravcu severoistoka.
Istorija
urediPrvi pisani pomen o Kobrinu datira iz 1287. Od prve polovine XIV veka postaje sastavnim delom Velike Kneževine Litvanije.
Naselje 1589. dobija Magdeburško pravo i postaje delimično slobodan trgovački grad.
Grad je pretrpeo strašna razaranja tokom XVII veka. U septembru 1648. u napadu kozačkih ustanika grad je spaljen gotovo do temelja. Sredinom XVII veka u gradu je živelo 1.700 stanovnika.
Nakon podele Poljske 1795. postaje delom Ruske Imperije. Tokom leta 1812. nedaleko od grada odigrala se velika bitka između ruske i napoloenove vojske, i tom prilikom je u samom gradu spaljen veliki broj građevina. Godine 1897. u gradu je živelo 10.355 stanovnika, od čega je su manje od 7.000 bili Jevreji.
Početak XX veka bio je izrazito buran za Kobrin. Tokom Prvog svetskog rata bio je okupiran od strane Nemačke, a potom ponovo 1919. dolazi pod vlast Poljske. U septembru 1939. u grad ulaze trupe sovjetske armije, a sam grad postaje delom Beloruske SSR.
Tokom Holokausta u Drugom svetskom ratu stradali su gotovo svi kobrinski Jevreji koji su pre rata činili preko 70% celokupne gradske populacije.
Demografija
urediPrema proceni, u gradu je 2012. živelo 51.687 stanovnika.
1979. | 1989. | 1999. | 2009. | 2012. |
---|---|---|---|---|
31.811[1] | 44.829[1] | 44.829[1] | 51.166[1] | 51.687[1] |
Prema podacima popisa iz 1817. u gradu je živelo 1.427 stanovnika, a 899 od njih su bili Jevreji.[2] Po podacima prvog sveruskog popisa iz 1897. Kobrin je imao 10.408 stanovnika (6.783 Jevreja).[3]
Tokom prve polovine i sredinom XX veka broj stanovnika u gradu je beležio blagi pad, što kao posledica veklikih ljudskih gubitaka tokom Drugog svetskog rata, što usled velike emigracije ka većim gradovima i ka inostranstvu.[4] U drugoj polovini prošlog veka dolazi do naglog rasta broja stanovnika i već 1991. u gradu živi 49.400 stanovnika.[5]
Saobraćaj
urediKobrin se ubraja među najvažnija drumska čvorišta u jugozapadnoj Belorusiji. Kroz grad prolazi deonica autoputeva M1 Brest—Moskva (deo panevropskog koridora II Berlin—Nižni Novgorod), M12 (Kobrin—granica sa Ukrajinom, deo evropske magistrale E85), i M10 (Kobrin—Gomelj).
Međunarodna saradnja
urediGrad Kobrin ima potpisane ugovore o međunarodnoj saradnji sa sledećim gradovima:
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b v g d „BELARUS: Cities & Settlements”. City Population. Pristupljeno 17. 02. 2013.
- ^ Kobryń // Słownik geograficzny Królestwa Polskiego i innych krajów słowiańskich. Tom IV, s. 205.
- ^ Grodnenskaя guberniя // 07. 2011&DocUNC_ID=4952&Token=9JopSD8yRZGSC4Pn87joXw==&lang=ru-RU Naselennыe mesta Rossiйskoй imperii v 500 i bolee žiteleй s ukazaniem vsego naličnogo v nih naseleniя i čisla žiteleй preobladaющih veroispovedaniй, po dannыm pervoй vseobщeй perepisi naseleniя 1897 g.[mrtva veza] / Predisl.: N. Troйnickogo. — Šablon:SPb.: Obщestvennaя polьza, 1905. — pp. 44.
- ^ Kobrinь // Enciklopedія ukraїnoznavstva / Gol. red. Volodimir Kubійovič. — T. 3. — Pariž, Nью-Йork: Molode Žittя, 1954—1989.
- ^ Kobrin // BSЭ.