Komorane (Glogovac)

Komorane (alb. Komoran) je naselje u opštini Glogovac, Kosovo i Metohija, Republika Srbija.

Komorane
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovski
OpštinaGlogovac
Stanovništvo
 — 2011.4 393
Geografske karakteristike
Koordinate42° 34′ 44″ S; 20° 54′ 14″ I / 42.57889° S; 20.90389° I / 42.57889; 20.90389
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Komorane na karti Srbije
Komorane
Komorane
Komorane na karti Srbije

Istorija uredi

Ime sela Komorana, po tradiciji kod Albanaca ovog naselja, tumači se ovako: Kad je bila Kosovska bitka 1389, između Srba i Turaka, Vuk Branković je sa svojom vojskom imao šatore u mestu koje se danas zove Stankovci. Komora Vukove vojske bila je tu gde se danas nalazi selo Komorane, po koje je selo dobilo to ime. Jedna mahala sela Komorana, zove se Vukovce. Albansko narodno predanje u Komoranu kaže da je na tome mestu bio šator Vuka Brankovića uoči Kosovske bitke. Prvi pomen sela Komorana svakako potiče iz 1330. godine. Te godine je srpski kralj Stefan Dečanski priložio manastiru Pečanima četiri sela u predelu Drenice, među kojima se navodi i selo „Komorah“, što je svakako današnje Komorane. [1] U Hilandaru se čuva studeničko Četvorojevanćelje iz XVII veka sa natapisom "popa Živka ot sela Komorana nahia Drenica", iz 1630. godine. U selu je postojala stara srpska crkva o čemu svedoče nazivi lokaliteta na albanskom jeziku: Crkveni lugovi i Srpsko groblje. Ostatke crkve Albanci su porušili i od njenog kamena sazidali svoje kule. Po narodnom kazivanju, ove porodice su se zatrle. [2]

Stanovništvo uredi

Prema proučavanjima naselja i porekla stanovništva 1935, u Komoranu su obitavali sledeći rodovi:

Srbi i Crnogorci (kolonisti)

  • Bačević (1 kuća). Doseljeni su iz sela Maćedonaca u Jablanici kao kolonisti 1928, starinom su iz sela Goraždevca – Metohija, a poreklom su Crnogorci, odakle su doseljeni u Metohiju 1715. godiine. Slave Sv. Arhanđela Mihaila, a prislužuju Sv. Arhanđela Gavrila.
  • Bukarica (1 kuća). Doseljeni su iz sela Hašeni – Bosanska Krupa, kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Stefana Dečanskog.
  • Lajić (2 kuće). Doseljeni su iz sela Bjelaja – Bosanski Petrovac 1922. godine, kao kolonisti. Slave Đurđevdan.
  • Babić (13 kuća). Doseljeni su iz sela Trubara – Bosanski Petrovac 1922. godine, kao kolonisti. Slave Sv. Jovana Krstitelja.
  • Janičić (3 kuće). Doseljeni su iz Broćanca – Grahovo. Slave Sv. Luku.
  • Radulović (1 kuća). Poreklom su iz Krivošija – Crna Gora, odakle su se doselili kao kolonisti 1932. godine. Slave Sv. Stevana 9. januar.
  • Bucalo (3 kuće). Starinom su iz sela Tiškovca – Bosansko Grahovo, odakle su doseljeni kao kolonisti 1932. godine. Slave Đurđevdan.
  • Bikić (2 kuće). Poreklom su iz sela Tiškovca – Bosansko Grahovo, odakle su doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Đurđevdan.
  • Drljača (1 kuća). Poreklom su iz sela Oraškog Brda – Bosanska Krupa, odakle su doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Trifuna.
  • Crnomud (1 kuća). Starinom su iz sela Bastasa – Bosanski Petrovac, odakle su doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Petrovdan.
  • Bobić (1 kuća). Starinom su iz sela Peći – Bosansko Grahovo, kao kolonisti doseljeni su 1922. godine. Slave Sv. Nikolu.
  • Srdić (2 kuće). Starinom su iz sela Bastasa – Bosanski Petrovac, odakle su doselili kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Nikolu.
  • Rodić (4 kuće). Starinom su iz sela Trubara – Bosanski Petrovac, kao kolonisti doseljeni su 1922. godine. Slave Sv. Arhanđela Mihaila.
  • Rajić (1 kuća). Poreklom su iz sela Resanovca – Bosansko Grahovo. Posle Prvog svetskog rata kolonizovani su prvo u Ovče Polje – Makedonija, odakle su 1924. preseljeni u Komorane. Slave Sv. Jovana Krstitelja.
  • Bakić (1 kuća). Poreklom su iz sela Grđevca – Slavonija, kao kolonisti doseljeni 1924. Slave Sv. Srđa.
  • Karanović (2 kuće). Starinom su iz sela Babaljušanaca – Bosanski Petrovac, doseljeni su kao kolonisti 1927. godine. Slave Đurđevdan.
  • Bukolj (4 kuće). Poreklom su iz sela Bastasa – Bosanski Petrovac, doseljeni su kao kolonisti 1924. godine. Slave Sv. Jovana Krstitelja.
  • Grubor (2 kuće). Poreklom su iz sela Bastasa – Bosanski Petrovac, kao kolonisti doseljeni 1924. godine. Slave Đurđevdan.
  • Šević (2 kuće). Starinom su iz sela Bastasa – Bosanski Petrovac, doseljeni kao kolonisti 1922. godine, slave Sv. Luku.
  • Trivan (1 kuća). Poreklom su iz Bastasa, doseljeni kao kolonisti 1924. godine. Slave Sv. Stevana 9. januar.
  • Radojković (1 kuća) Poreklom su iz sela Tiškovca – Bosansko Grahovo, odakle su doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Đurđevdan.
  • Knežević (1 kuća). Poreklom su iz Trubala – Bosanski Petrovac, kao kolonisti doseljeni su 1922. godine. Slave Sv. Nikolu.
  • Popović (3 kuće). Poreklom su iz sela Trubara, odakle su doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Iliju.
  • Šianović (1 kuća). Poreklom su iz sela Risovca – Bosanski Petrovac, doseljeni su kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Arhanđela Mihaila.
  • Šušnica (1 kuća). Poreklom su iz sela Tiškovca, doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Stefana Dečanskog.
  • Stanković (1 kuća). Poreklom su iz Vučja – Leksovac, doseljeni kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Nikolu.
  • Mrđa (2 kuće). Poreklom su iz sela Smaljana – Bosanski Petrovac, doseljeni su kao kolonisti 1922. godine. Slave Sv. Panteliju.
  • Bekić (1 kuća). Poreklom su iz sela Velikog Stjenjanja – Bosanski Petrovac, doseljeni su kao kolonisti 1925. godine. Slave Sv. Stefana Dečanskog.
  • Milićević (1 kuća). Poreklom su iz Pustog Šilova – Jablanica, doseljeni su kao kolonisti 1924. godine. Slave Sv. Nikolu. Rod je starinom iz okoline Knjaževca, odakle se doselio u Jablanicu krajem 19. veka.
  • Stojković (1 kuća). Poreklom su iz sela Bogunovca u Jablanici, doseljeni su 1924. godine kao kolonisti. Starinom su iz Metohije. Slave Sv. Nikolu. Prislužuju Sv. Nikolu Letnjeg.
  • Nedeljković (2 kuća). Poreklom su iz Vlasine – Leskovac, odakle su doseljeni kao kolonisti 1932. godine. Slave Sv. Arhanđela Mihaila, prisluđuju Sv. Arhanđela Gavrila.
  • Dimitrijević (1 kuća). Poreklom su iz sela Maćedonca – Jablanica, odakle su doseljeni 1932. godine, kao kolonisti. Slave Sv. Stefana Dečanskog.
  • Kovačević (1 kuća). Poreklom su iz Nevesinja – Hercegovina, odakle su doseljeni kao kolonisti 1934. godine. Slave Sv. Jovana Krstitelja.
  • Delibašić (2 kuće). Poreklom su iz sela Trmke – Kosanica, odakle su naseljeni kao kolonisti 1930. godine. Starinom su iz Nikšića – Crna Gora. Slave Sv. Nikolu, prislužuju Sv. Tomu.
  • Stevanović (1 kuća). Poreklom su iz sela Petrilja – Jablanica, odakle su doseljeni kao kolonisti 1928. godine. Slave Sv. Nikolu, prislužuju Sv. Tomu. Starinom su iz Istoka u Metohiji, odakle su prešli u Jablanicu krajem 19. veka.
  • Vuković (1 kuća). Poreklom su iz Medveđe u Jablanici, odakle su se doselili kao kolonisti 1928. godine. Starinom su iz Rovaca u Crnoj Gori, odakle su preseljeni u Jablanicu krajem 19. veka. Slave Sv. Luku.

Kolonistička naseobina ima svoju seosku slavu Duhove. Uz kolonističko naselje nalazi se i pravoslavno groblje.

Albanci

  • Bužalja (4 kuće). Od fisa Gaš. Ovaj se rod doselio 1835. godine iz Lapušnika, na kupljeno imanje. Po rodovskoj tradiciji vode poreklo od Bužalje – Albanija.
  • Sakić ili Cakić (6 kuća). Od fisa Zog. Prema rodovskoj tradiciji vode poreklo iz Albanije, odakle se doselila jedna kuća 1755. godine.
  • Nišor (2 kuće). Od fisa Bitić doselili su se 1855. godine, 1 kuća iz sela Nišora, Prizren.
  • Obrinja (3 kuće). Od fisa Kuč. Poreklom su iz sela Slatine na Kosovu odakle su se doselili u Komorane 1845. godine, a pre toga su obitovali u selu Obrinju osam godina. Od starine je njihov rod poznat kao Smakić.
  • Nišor (11 kuća). Od fisa Bitić. Vode poreklo iz sela Nišora, Prizre, odakle su im se preci doselili 1795. godine.
  • Mustafović (1 kuća). Od fisa Kuč. Poreklom su iz sela Ladrovca – Prizren. Starinom su Vasojevići, a islam su primili 1735. godine. U Komorane su doseljeni kao čifčije 1895. godine.
  • Viljaki (3 kuće). Od fisa Zogaj. Poreklom su iz Albanije, odakle su njihovi preci doseljeni 1815. godine.
  • Ibić (13 kuća). Od fis Eljšan. Prema narodnoj tradiciji, ovaj je rod srpskog porekla, od Srba jerlija – starinaca. Na islam su prešli 1805. godine, a potom su poarbanasili.
  • Hadžović (2 kuće). Od fisa Gaš. Poreklo vode od kotila Oroz iz Petraštice u Drenici, odakle su se doselili 1895. godine.
  • Ahmetović (8 kuća). od fisa Zog. Starinom su iz Selogražda – Prizrenski Podgor, odakle su se doselile 2 kuće 1865. godine. Prema rodovskoj tradiciji ovaj rod je poreklom iz Albanije, odakle su se doselili u Selogražde 1765. godine.
  • Nišor (2 kuće). Od fisa Bitić. Poreklom su iz sela Nišora – Prizren, odakle su se doselili 1855. godine.

Cigani (Mađupi). Ova grupa Cigana u selu Komoranu čini prelaz između Mađupa i Gabelja, ali pošto se izdaju za Mađupe, tako ih i prizkazujemo.

  • Aškalije (1 kuća). Kao skitači doseljeni 1934. godine, maternji jezik im je jezik albanski.
  • Bezjak (1 kuća). Pripada fisu Šalj. Od strine su živeli u Drenici kao skitači.
  • Fetović (1 kuća). Cigani muhadžiri, kojima je ciganski jezik maternji, a primili su arbanaški fis Gaš. U Komorane su doseljeni 1879. godine iz Vlase u Toplici.

Prema iznetome, u selu Komoranu bilo je 1935. godine sledeće populaciono stanje: Srbi i Crnogorci kolonisti: rodova 38, sa 70 kuća. Albanskih rodova ima 11, sa 55 kuća. Od toga su 2 roda srpskog porekla, sa 14 kuća. Cigani – Mađupi: rodova 3, sa 3 kuće. [1]

Demografija uredi

Prema statističkim podacima iz 1914, Komorane je imalo 423 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 1921, Komorane je imalo 592 stanovnika sa 86 domova. 1948. godine, Komorane je imalo 805 stanovnika, od toga 412 muških i 393 ženskih, sa 126 domaćinstava.

Populacija (ist.): Komorane (Glogovac)
Godina1921194819531961197119811991
Stanovništvo5928059151076140421693080
Evolucija stanovništva

Reference uredi

  1. ^ a b Vukanović, Tatomir (1998). Drenica–Druga srpska Sveta Gora. Priština: Muzej u Prištini. str. 378.  COBISS.SR 1024065947
  2. ^ Ivanović, Milan (2013). Metohija:spomenici i razaranja. Novi Sad: Novi Sad:Prometej. str. 417.  COBISS.SR 278213639