Konzervapedija (engl. Conservapedia) je blog/viki projekat enciklopedije na engleskom jeziku, čiji članci odražavaju gledište konzervativnog hrišćanstva u SAD. U člancima na konzervapediji, između ostalog, propagira se kreacionizam,[1] osporava se Ajnštajnova teorija relativnosti,[2] hipoteze o povezanosti abortusa sa rakom dojke prikazuju se kao dokazane teorije.

Konzervapedija
Veb-adresahttp://www.conservapedia.com/
KomercijalnostNe
Tip
On-lajn enciklopedija, Viki
RegistracijaOpcionalna (obavezna za uređivanje stranica)
Dostupan naengleski
VlasnikEndru Šlafli
TvoracEndru Šlafli
Pokrenut2006.
Trenutni statusAktivna, masovno blokiranje velikih IP opsega, čime je onemogućen pristup sajtu velikom broju korisnika, naročito onim izvan SAD.

Osnivač konzervapedije je advokat i učitelj Endru Šlafli, sin konzervativne aktivistkinje Filis Šlafli. Šlafli je, po vlastitom priznanju, jedno vrijeme bio urednik vikipedije, ali je navodno shvatio da na vikipediji postoji „liberalna pristrasnost“ među urednicima. Do ovog zaključka došao je nakon što su drugi urednici uklanjali njegove izmjene u kontroverznom članku o učenju evolucije u školama u Kanzasu.[3]

Konzervapedija je od svog osnivanja došla pod udar kritike liberalnih i konzervativnih krugova, zbog pristrasnosti i netačnih informacija u člancima, međutim, drugi su na konzervapediju gledali kao na izvor dobrog humora i zabave.

Osnivanje uredi

 
Endru Šlafli, osnivač i vlasnik Konzervapedije

Konzervapedija je osnovana u novembru 2006. Šlafli je na ideju da pokrene konzervapediju došao nakon što je pročitao rad jednog od svojih učenika u kome su za označavanje godina korišteni izrazi „prije nove ere“ i „nove ere“ (na engleskom BCE i CE), umjesto „prije Hrista“ i „posle Hrista“ (na engleskom BC i AD) kako je on smatrao da treba.[4] Prvi članci na konzervapediji potiču od 22. novembra 2006. Krajem 2010, konzervapedija je imala nešto više od 34.000 članaka. Jedan od najposjećenijih članaka je „Primjeri pristrasnosti na vikipediji“ (engl. Examples of Bias in Wikipedia) u kojem su nabrojani primjeri navodne liberalne pristrasnosti i grešaka u vikipedijinim člancima.[5]

Sadržaj uredi

Zapovijesti nalažu da svi članci moraju biti istiniti i provjerljivi, prijateljski prema porodici, i ne smiju sadržavati pornografski i drugi materijal koji bi mogao naštetiti maloljetnicima.[6]

Šlafli i ljudi bliski njemu uglavnom ne pišu enciklopedijske članke, već eseje i blogovske unose kojima napadaju svoje protivnike (liberale, ateiste, Holivud). Enciklopedijske članke pišu deca kojima je Šlafli nastavnik. Osim kao viki enciklopediju i blog, Šlafli koristi Konzervapediju kao alatku za kućno školovanje dece.

Tačke gledišta uredi

Konzervapedija zastupa sledeće stavove:

Najnoviji projekat konzervapedije je pisanje „konzervativne biblije“, kako bi se iz sadašnje biblije uklonili navodni „liberalni dodaci“.[15] Jedno vrijeme je u članku o Baraku Obami stajala i informacija da je on prikriveni musliman.[16][17]

Cenzura uredi

Na konzervapediji je dugo vremena bilo zabranjeno praviti članke o polnim organima, što je dovelo do situacije da Konzervapedija poseduje dugačke članke zašto žena ne bi trebalo da abortira, a ništa o organima koji dovode do trudnoće. Ovo je posledica činjenice da su njihova ciljana grupa deca u školskom uzrastu, koja bi po njima trebalo da budu zaštićena od takvog znanja.

Takođe, administratori ne pominju ili uklanjaju delove članaka da su mnogi konzervativni političari imali liberalne stavove o nekim pitanjima. Tako članak o Bariju Goldvoteru, dugogodišnjem američkom republikanskom senatoru i predvodniku američkog konzervativizma, ignoriše činjenicu da je on čvrsto podržavao abortus, da nije podržavao izbacivanje homoseksualaca iz američke vojske, da je bio u dobrim odnosima sa demokratom Džonom Kenedijem i da je pred kraj života bio žestoki kritičar uticaja hrišćanske desnice na Republikansku stranku.

Način rada uredi

Konzervapedijine zapovijesti uredi

Osnovne smjernice za rad na konzervapediji nazivaju se „konzervapedijine zapovijesti“ (engl. Conservapedia Commandments).[6] Zapovijesti nalažu da sve što se napiše na konzervapediji mora da bude istovremeno istinito i provjerljivo.[6] Jedna od osnovnih zapovijesti je da se ne smije kopirati sadržaj sa vikipedije.[6] Sve izmjene moraju biti porodično-prijateljske (engl. family-friendly), čiste, koncizne, i ne smiju sadržavati ogovaranja i psovke.[6] Kada se označavaju godine u istorijskim člancima uvijek se mora koristiti „prije Hrista“ i „posle Hrista“ (na engleskom BC i AD) a nikako „prije nove ere“ i „nove ere“ (na engleskom BCE i CE).[6] „Neproduktivno“ uređivanje kao što je 90% na stranicama za razgovor i samo 10% u člancima može rezultovati blokiranjem naloga.[6] Postoje još i zapovijesti koje regulišu citiranje izvora, reklamiranje itd. Administratori imaju diskreciju da djeluju po pitanjima koja nisu regulisana u zapovijestima.[6]

Pored zapovijesti postoji još jedan broj uputstava, to su:[6]

  • Smjernice
  • Priručnik stila
  • Konzervapedija:Autorska prava
  • Autorska prava
  • Javni domen
  • Poštena upotreba
  • Konzervapedija:Kako se konzervapedija razlikuje od Vikipedije
  • Konzervapedija:Tolerancija

Novi korisnici uredi

Korisničko ime uredi

Noćno uređivanje uredi

Uređivanje konzervapedije onemogućeno je anonimnim korisnicima tokom cijelog dana. Međutim, ni prjavljeni korisnici ne mogu uređivati konzervapediju u bilo koje vrijeme. Administratori imaju mogućnost da zaključavanjem baze ograniče uređivanje svih članaka na određene grupe korisnika. To su obično administratori i korisnici sa posebnim uređivačkim pravima, odnosno oni koji su se „dobro pokazali“.[18] Ovakvo zaključavanje dešava se redovno preko noći (po istočnom vremenu, EST).[18]

Razlike u odnosu na Vikipediju uredi

Za razliku od Vikipedije, gde je administratorima zabranjeno da zaključavaju stranice tako da samo oni mogu da ih uređuju, na Konzervapediji su najčitaniji članci kao što su evolucija, primeri pristrasnosti na Vikipediji, ateizam, Džordž V. Buš i homoseksualnost zaključani mesecima i godinama tako da ih samo administratori uređuju.

Kritike uredi

Tajm magazin je u članku od 13. januara 2011. nazvao konzervapediju možda najzabavnijom alternativnom viki enciklopedijom:[20]

Polemika sa Ričardom Lenskim uredi

Časopis New Scientist je 9. juna 2008. objavio članak o dugoročnom eksperimentu evolucije Ešerihije koli profesora Ričarda Lenskog, koji je objavio da je ova bakterija razvila sposobnost da metabolizira citrat.[21] Šlafli je putem elektronske pošte kontaktirao Lenskog zahtevajući podatke o eksperimentu. Lenski je objasnio da su svi podaci već objavljeni u časopisu i da je Šlafli fundamentalno loše shvatio članak. Šlafli je ponovo pisao i zahtevao podatke. Lenski je ponovo odgovorio da su relevantni podaci već u članku, a da su „sirovi podaci“ same bakterije, koje će on dobrovoljno deliti sa kvalifikovanim istraživačima sa propisno opremljenim biološkim laboratorijama, i da je uvređen pismima i komentarima na Konzervapediji, koji su bili uvredljivi, poput tvrdnje da se radi o običnoj prevari.[22] Novine Dejli telegraf su kasnije nazvale Lenskijeve odgovore jednim od najvećih i najsveobuhvatnijih osramoćivanja u naučnim raspravama.[23]

O ovom razgovoru, zabeleženom na Konzervapedijinoj stranici Dijalog sa Lenskim,[24] se naširoko izveštavalo na blogovima i sajtovima za prikupljanje vesti. Kar Zimer je napisao da je bilo očigledno da se Šlafli nije ni pomučio da pročita Lenskijev članak pažljivo,[25] PZ Mejers je kritikovao Šlaflija zbog traženja podataka bez plana kako da ih iskoristi i stručnosti da ih analizira.[26] Tokom i posle dijaloga sa Lenskim, nekoliko članova Konzervapedije je blokirano zbog neposlušnosti, i zbog neslaganja sa Šlaflijevim stavom povodom ovog pitanja.[27]

Dijalog Lenskog i Konzervapedije je zabeležen u knjizi Ričarda Dokinsa The Greatest Show on Earth: The Evidence for Evolution u odlomku koji se tiče Lenskijevog istraživanja.[28]

RationalWiki uredi

U aprilu 2007. Piter Lipson, doktor interne medicine, je uporno pokušavao da izmeni Konzervapedijin članak o raku dojke ubacujući dokaz koji govori protiv tvrdnje Konzervapedije da je abortus glavni uzrok ove bolesti. Administratori konzervapedije su osporili njegovu stručnost i okončali diskusiju.[29]:3 Nekoliko urednika koje su blokirali administratori Konzervapedije, među kojima je i Lipson, su osnovali drugi veb-sajt RationalWiki da „analiziraju i odbace pseudonauku, antinaučni pokret i uvrnute ideje“, kao i da „izvrše istraživanje o autoritarizmu i fundamentalizmu, kao i njihovom tretmanu u medijima“.[30]

Odavde članovi ovoj sajta nagledaju Konzervapediju, posebno preko stranice Konzervapedija:Šta se dešava na KP?, i povremeno učestvuju u vandalskim napadima na Konzervapediju.[29]:3 Članovi RationalWiki-ja, kao i druge osobe su vandalizovali Konzervapediju ubacujući netačnosti, pornografske slike i satiru.[29]:4

Parodije uredi

Konzervapedija je čest predmet parodija i ismijavanja u medijima i na internetu. Nekoliko viki enciklopedija je nastalo kao reakcija na pojavu konzervapedije. Neke od njih su osnovane kako bi kritikovale konzervapediju i pseudonaučni pokret, dok su druge osnovane kao parodija na konzervapediju i sadrže obilje humora. Enciklopedije koje su nastale kao parodija na konzervapediju su liberapedia i Conservapaedia. Osim toga RationalWiki ima veliki broj članaka i tekstova o konzervapediji koji su napisani humorističkim jezikom. Neki od njih su Konzervapedija:Vodič za početnike, Konzervapedija:Ilustrovani vodič, Konzervapedija:Najbolje od konzervapedije, Konzervapedija:Miks članaka i drugi.

Vandalizam uredi

Satire uredi

DDoS napadi uredi

Blokiranja uredi

Administratori konzervapedije obilno koriste mogućnost blokiranja korisnika, kako registrovanih, tako i anonimnih korisnika pa i čitavih IP blokova. Konzervapedija je krajem maja 2011. imala preko 39.500 registrovanih korisnika od čega je preko 14.000 bilo blokirano na beskonačno,[31] što je više od 35% od ukupnog broja registrovanih korisnika. Takođe je bilo beskonačno blokirano više od 250 različitih IP opsega.[32] Ovakva blokiranja su često posledica masovnih vandalizama, ali se nerijetko blokiraju korisnici koji izraze i najmanje neslaganje sa Šlaflijem. U isto vrijeme konzervapedija je imala 13 čekjuzera i 32 administratora.[33]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Weird, wild wiki on which anything goes”. metro.co.uk. Arhivirano iz originala 22. 5. 2011. g. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)
  2. ^ „E=mc2? Not on Conservapedia”. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)
  3. ^ Zeller, Shawn. „Conservapedia: See Under "Right". New York Times. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)
  4. ^ Simon, Stephanie. „"A conservative's answer to Wikipedia". Los Angeles Times. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)
  5. ^ Turner, Adam. „Conservapedia aims to set Wikipedia right”. IT Wire. Arhivirano iz originala 21. 5. 2008. g. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)
  6. ^ a b v g d đ e ž z „Conservapedia:Commandments”. Konzervapedija. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)*
  7. ^ „Homosexuality”. Conservapedia. Pristupljeno 27. 5. 2011. 
  8. ^ „Abortion”. Conservapedia. Pristupljeno 27. 5. 2011. 
  9. ^ Swift, Jon (22. 2. 2007). „Johnswift blogspot”. Jonswift.blogspot.com. Pristupljeno 27. 5. 2011. 
  10. ^ „Global Warming”. Conservapedia. Pristupljeno 27. 5. 2011. 
  11. ^ „Gun Controll”. Conservapedia. Pristupljeno 27. 5. 2011. 
  12. ^ „Smallpox and vaccination on Conservapedia”. Kellyramsey.net. Pristupljeno 27. 5. 2011. 
  13. ^ „Shaken Baby Syndrome”. Conservapedia. 13. 2. 2010. Pristupljeno 27. 5. 2011. 
  14. ^ „CP:Homeschooling”. Conservapedia.com. Pristupljeno 27. 5. 2011. 
  15. ^ „Blessed are the conservative in Bible translation”. MSNBC/AP. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)
  16. ^ „Revision history of "Barack Hussein Obama". Conservapedia. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski) *
  17. ^ „Conservapedia: Obama still a secret muslim”. Arhivirano iz originala 5. 3. 2016. g. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)
  18. ^ a b „Conservapedia:Contributor's guide”. Konzervapedija. Pristupljeno 24. 5. 2011.  (jezik: engleski)*
  19. ^ Clarke, Conor (1. 3. 2007). „A fact of one's own”. Gardijan. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)
  20. ^ Silver, Alexandra. „Top 10 Wikipedia Moments, The Birth of Lostpedia and the Rest”. Tajm magazin. Arhivirano iz originala 31. 05. 2011. g. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)
  21. ^ Holmes, Bob (9. 6. 2008). „Bacteria makes major evolutionary shift in the lab”. New Scientist. Pristupljeno 27. 6. 2008. 
  22. ^ Marshall, Michael (25. 6. 2008). „Creationist critics get their comeuppance”. newscientist. Pristupljeno 27. 6. 2008. 
  23. ^ Chivers, Tom (23. 10. 2009). „Internet rules and laws: the top 10, from Godwin to Poe”. telegraph. Pristupljeno 27. 1. 2011. 
  24. ^ „Conservapedia: Lenski Dialog”. Conservapedia. 24. 6. 2008. Pristupljeno 26. 6. 2008. 
  25. ^ Zimmer, Carl (24. 6. 2008). „The Loom: Of Bacteria and Throw Pillows”. scienceblogs.com. Arhivirano iz originala 11. 10. 2008. g. Pristupljeno 27. 6. 2008. 
  26. ^ Myers, PZ (24. 6. 2008). „Lenski gives conservapedia a lesson”. scienceblogs.com. Arhivirano iz originala 27. 6. 2008. g. Pristupljeno 27. 6. 2008. 
  27. ^ Conservapedia has a little hangup over evolution, Charles Arthur, July 1, 2008, The Guardian Technology blog
  28. ^ Chapter 5: "Before our very eyes (examples of evolution observed)"
  29. ^ a b v Simon, Stephanie (22. 6. 2007). „A conservative's answer to Wikipedia”. Los Angeles Times. Pristupljeno 2. 11. 2007. 
  30. ^ „About”. RationalWiki. 19. 9. 2010. Pristupljeno 16. 10. 2010. 
  31. ^ „Special:BlockList - Registrovani korisnici koji su blokirani na beskonačno”. Konzervapedija. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)*
  32. ^ „Special:BlockList - IP opsezi koji su blokirani na beskonačno”. Konzervapedija. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)*
  33. ^ „Special:Statistics”. Konzervapedija. Arhivirano iz originala 16. 07. 2018. g. Pristupljeno 22. 5. 2011.  (jezik: engleski)*
  • *Onemogućen pristup velikom broju korisnika usled blokiranja velikih IP opsega

Spoljašnje veze uredi