Koptski alfabet je pismo koje se koristi za pisanje koptskog jezika. Broj glifova se zasniva na grčkom alfabetu kroz slova koja su pozajmljena iz egipatskog demotskog pisma, i to je prvo alfabetsko pismo koje se koristilo za pisanje egipatskog jezika. Postoji nekoliko koptskih alfabeta, s obzirom da je koptski sistem pisanja varirao kroz brojne dijalekte i subdijalekte koptskog jezika.

Tekst pisan sahidskim ili tebanskim koptskim dijalektom, 8.vek, iz biblioteke Erla od Kraforda.

Istorija uredi

 
Koptska slova bohairskog dijalekta.


Koptski alfabet ima dugu istoriju, počevši od perioda Ptolemejskog kraljevstva u Egiptu, do korišćenja grčkog pisma radi transkribovanja tekstova na demotskom pismu s ciljem beleženja tačnog izgovora demotskog jezika. Tokom prva dva veka nove ere, napisana je grupa magijskih tekstova na jeziku koji naučnici nazivaju stari koptski, a tekstovi na egipatskom su pisani grčkim alfabetom. Međutim, jedan broj slova je izveden iz demotskog pisma, i mnoga se danas koriste u pravom koptskom pismu. Sa širenjem hrišćanstva u Egiptu, već do 3. veka prestaje da se piše egipatskim hijeroglifima, a i demotskim malo kasnije, što je učinilo da se ova vrsta pisanja više povezuje sa hrišćanskom crkvom. Do 4. veka, koptski alfabet je standardizovan, posebno što se sahidskog dijalekta tiče. (Postoje brojne razlike u pismima kojima se pišu različiti dijalekti koptskog jezika.) Koptski se danas generalno ne koristi, sem u zajednicama Koptske orijentalno-pravoslavne crkve u Aleksandriji koji se njime koriste da bi pisali religijske tekstove. Svi gnostički kodeksi pronađeni u Nag Hamadiju (gornji Egipat) napisani su koptskim pismom.

Stari nubijski alfabet koji se koristio za pisanje starog nubijskog jezika, nilo-saharski jezik, uglavnom je pisan unicijalnim grčkim alfabetom, koji pozajmljuje slova iz koptskog i meroitskog jezika demotskog porekla.

Oblik uredi

Koptsko pismo je prvi sistem pisanja u Egiptu u kojem su zabeleženi samoglasnici, što čini koptske dokumente bezvrednim što se tiče ranijih egipatskih tekstova. Neki egipatski slogovi su imali sonorante, ali nisu imali samoglasnike; u sahidskom dijalektu, oni su pisani u koptskom kao linije iznad celog sloga. Razne pisarske škole su ograničile upotrebu dijakritičkih znakova: neki su reči delili zarezom , kojim su takođe i obeležavali klitike, koje predstavljaju determinative u logografskom egipatskom jeziku; drugi koriste dijakritike iznad i da bi označili da njima počinju novi slogovi, neki koriste genitivni znak iznad bilo kojeg vokala u istoj ulozi.[1]

Koptski je uglavnom baziran na grčkom alfabetu, što potpomaže tumačenje starih egipatskih tekstova,[2] sa 24 slova grčkog porekla; druga 6 ili 7 slova su preuzeta iz demotskog egipatskog pisma, u zavisnosti od dijalekta (6 u sahidskom, a po jedno više u bohairskom i ahmimskom).[1] Pored slova alfabeta, slovo ϯ je predstavljalo slovo /ti/.

Alfabet uredi

 
Koptski alfabet

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b Ritner, Robert Kriech. 1996. "The Coptic Alphabet". In The World's Writing Systems, edited by Peter T. Daniels and William Bright. Oxford and New York: Oxford University Press. 1994:287–290.
  2. ^ Campbell, George L. "Coptic." Compendium of the World's Writing Systems. 2nd ed. Vol. 1. Biddles LTD, 1991. 415.

Literatura uredi

  • Quaegebeur, Jan. 1982. "De la préhistoire de l'écriture copte." Orientalia lovaniensia analecta 13:125-136.
  • Kasser, Rodolphe. 1991. "Alphabet in Coptic, Greek". In The Coptic Encyclopedia, edited by Aziz S. Atiya. New York: Macmillan Publishing Company, Volume 8. 30-32.
  • Kasser, Rodolphe. 1991. "Alphabets, Coptic". In The Coptic Encyclopedia, edited by Aziz S. Atiya. New York: Macmillan Publishing Company, Volume 8. 32-41.
  • Kasser, Rodolphe. 1991. "Alphabets, Old Coptic". In The Coptic Encyclopedia, edited by Aziz S. Atiya. New York: Macmillan Publishing Company, Volume 8. 41-45.
  • Wolfgang Kosack: Koptisches Handlexikon des Bohairischen. Koptisch - Deutsch - Arabisch. Verlag Christoph Brunner, Basel. 2013. ISBN 978-3-9524018-9-7.

Spoljašnje veze uredi