Krijumčarenje

недозвољен превоз робе или људи

Krijumčarenje (takođe i šverc, od nem. Schwärzung, dosl. crnilo) je ilegalni prevoz robe ili ljudi, najčešće preko granice jedne zemlje. Pored tradicionalnog krijumčarenja robe radi ostvarenja neprijavljenog profita i izbegavanja taksi, danas je na delu krijumčarenje ljudi, poznato i kao trgovina ljudima ili seks trafiking, čije su žrtve često radno sposobni muškarci, žene i deca.

Britanska Služba prihoda i carina sa zaplenjenim švercovanim duvanom, 2014.[1]
Krijumčarenje cigareta u knjizi.

Postoje različite motivacije za šverc. To uključuje učešće u ilegalnoj trgovini, kao što je trgovina drogom, ilegalna trgovina oružjem, prostitucija, trgovina ljudima, kidnapovanje, trgovina egzotičnim divljim životinjama, krađe umetničkih dela, pljačke, krađa automobila, ilegalna imigracija ili ilegalna emigracija, utaja poreza, uvoz/izvoz ograničene robe, pružanje kontrabanda zatvorenicima ili krađa predmeta koji se krijumčare.

Tipovi krijumčarenja uredi

Roba uredi

 
Međunarodno udruženje protiv opijuma, Peking „Rat protiv opijuma”
 
Putokaz na kanadsko-američkoj granici koji zabranjuje kanabis, Aberkorn, Kvebek (2018)

Krijumčarenje uzima maha kada preduzimljivi trgovci pokušavaju da ispune potražnju za robom ili uslugom koja je nelegalna ili visoko oporezovana. Kao rezultat toga, ilegalna trgovina drogom i krijumčarenje oružja (ilegalna trgovina oružjem), kao i istorijski osnovni elementi krijumčarenja, alkohola (ruma) i duvana,[2] su široko rasprostranjeni. Pošto se krijumčar suočava sa značajnim rizikom od građanskih i krivičnih kazni ako bude uhvaćen sa krijumčarenom robom, krijumčari su u mogućnosti da nametnu značajnu premiju na cenu krijumčarene robe. Smatra se da je profit uključen u šverc robe veliki. Gvozdeni zakon prohibicije nalaže da intenzivnija uspostava dovodi do šverca alkohola i droge većih razmera.

Profit takođe proizilazi iz izbegavanja poreza ili nameta na uvezenu robu. Na primer, švercer bi mogao da kupi veliku količinu cigareta na mestu sa niskim porezima i da ih prokrijumčari na mesto sa višim porezima, gde se mogu prodati sa mnogo višom maržom nego što bi inače bilo moguće. Prijavljeno je da krijumčarenje jednog kamiona cigareta unutar Sjedinjenih Država može dovesti do profita od 2 miliona američkih dolara.[3]

Krijumčarenje ljudi uredi

U pogledu krijumčarenja ljudi, može se napraviti razlika između krijumčarenja ljudi kao usluge onima koji žele da ilegalno migriraju i nedobrovoljne trgovine ljudima. Veruje se da je 90% ljudi koji su ilegalno prešli granicu između Meksika i Sjedinjenih Država platilo krijumčaru da ih prevede.[4]

Krijumčarenje ljudi može se iskoristiti za spasavanje osobe iz opresivnih okolnosti. Na primer, kada su Južne Sjedinjene Države dozvoljavale ropstvo, mnogi robovi su prešli na sever uz pomoć krijumčara. Slično tome, tokom Holokausta, Jevreji su bivali krijumčareni iz Nemačke od strane ljudi kao što je Algot Niška.

Trgovina ljudima uredi

 
Poster koji upozorava nemačke žene i devojke na opasnost od trgovine ljudima u SAD (oko 1900. godine)
 
Glumica i ambasadorka Unicefa Lusi Liu govorila je protiv trgovine ljudima i pohvalila napore USAID-a da poveća nivo informisanosti

Trgovina ljudima — koja se ponekad naziva ljudska trgovina ili, u slučaju seksualnih usluga, seksualna trgovina — nije isto što i krijumčarenje ljudi. Krijumčar će omogućiti ilegalni ulazak u zemlju uz naknadu, a po dolasku na odredište, krijumčareno lice je slobodno; žrtva trgovine ljudima je na neki način prinuđena. Žrtve ne pristaju na trgovinu ljudima; oni su prevareni, namamljeni lažnim obećanjima ili primorani na to. Trgovci ljudima koriste taktike prinude, uključujući obmanu, prevaru, zastrašivanje, izolaciju, fizičke pretnje i upotrebu sile, dužničko ropstvo ili čak prinudno drogiranje da bi kontrolisali svoje žrtve.

Dok su većina žrtava žene,[5] a ponekad i deca, druge žrtve uključuju muškarce, žene i decu koji su prisiljeni ili prevareni u fizički ili jeftin rad. Zbog nezakonite prirode trgovine, tačan obim nije poznat. Izveštaj američke vlade objavljen 2003. procenjuje da se svake godine 800.000-900.000 ljudi širom sveta trguje preko granica.[6] Ova cifra ne uključuje one kojima se interno trguje.

Trgovina decom uredi

Prema studiji agancije ACCESS-MENA (lat. Alternatives to Combat Child Labour Through Education and Sustainable Services in the Middle East and North Africa Region) u regionu Bliskog istoka i Severne Afrike 30% školske dece koja žive u pograničnim selima Jemena prokrijumčareno je u Saudijsku Arabiju. Trgovina decom se obično pominje kao „prevoz“. Krijumčarena deca su u opasnosti od seksualnog zlostavljanja ili čak ubistava. Siromaštvo je jedan od razloga trgovine decom, a neka deca bivaju krijumčarena uz saglasnost roditelja putem prevoznika. Čak 50 odsto krijumčarenih su deca. Na Filipinima se između 60.000 i 100.000 dece trguje da bi radila u seks industriji.[7]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Man arrested in tobacco smuggling raids”. mynewsdesk.com. Arhivirano iz originala 18. 4. 2018. g. Pristupljeno 28. 4. 2018. 
  2. ^ „Tobacco Underground”. The International Consortium of Investigative Journalists. Arhivirano iz originala 26. 11. 2012. g. Pristupljeno 26. 11. 2012. 
  3. ^ „Cigarette Smuggling Linked to Terrorism”. The Washington Post. 2004-06-08. Arhivirano iz originala 2007-08-08. g. 
  4. ^ „Mexico Human Smuggling”. Arhivirano iz originala 2010-04-20. g. 
  5. ^ „More than half of slaves worldwide are women”. Arhivirano iz originala 2010-02-09. g. 
  6. ^ „I. Introduction”. state.gov. 
  7. ^ „Children working in the sex industry in the Philippines”. Arhivirano iz originala 2010-04-01. g. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi