Kubrat (grč. Χουβρατις; engl. Kubrat, Kurt) je bio prabugarski vladar kome je pripisana zasluga za stvaranje Stare Velike Bugarske 632. godine, kada je porazio Avare i ujedinio sva prabugarska plemena i ostale plemena na toj teritoriji.

Kubrat
Lični podaci
Datum rođenja605.
Datum smrti665.
Porodica
PotomstvoKotrag, Asparuh, Batbajan, Kuber, Alcek ?
Period632–665
PrethodnikOrgana
NaslednikBatbajan

Istorija uredi

Kubrata po prvi put pominje patrijarh Nićifor I Carigradski u delu: Historia syntomos, breviarium iz 9. veka.[1]

U spisku bugarskih kanova Kubrat je spomenut kao Kurt iz klana Dulo. Neki izvori ga povezuju kao jednog od naslednika Atile, po majčinoj liniji kao pripadnika Ermi klana, pošto mu je rod po majci Organa (Organa) bio poticao iz tog klana.[2]

Kubrat je bio izvesno vreme vizantijski talac kao zaštita od dinastijske borbe za prevlast u Turskom Kaganatu. Kao što je vizantijski istoričar, iz 7. veka Jovan iz Nikijua, zabeležio:

Kubrat, princ od Huna, i Organov nećak, je bio kršten i kao mali poslan da se školuje u Konstantinopolj gde je postao blizak prijatelj sa imperatorom Herakliusom.[3]

Kubratova godina rođenja je nepoznata, jedino što je sigurno je njegov boravak u Konstantinopolju, školovanje, prijateljstvo sa imperatorom Herakliusom (610—641.) i dobijanje titule patricije koja je i pronađena na prstenu u njegovom grobu.

Po povratku iz Konstantinopolja preuzima vlast od Organa koji je u njegovom odsustvu vladao Utigurima. Isteravši Avare sa svoje teritorije, ujedinjenjem svih prabugarskih plemena, Kubrat kanovo carstvo se prostiralo od delte Dunava do reke Volga. Kubrat je bio jedan od retkih koji je svoju vladavinu proveo u miru sa Vizantijom, verovatno zbog prijateljstva sa imperatorom i poštovanjem vizantijske kulture, sa kojom je odrastao za vreme svog boravka u Konstantinopolju.

Kubratov grob uredi

U 1912. godini ukrajinski seljak u blizini Poltave (Malaя Pereščepina), je prilikom obrade zemlje otkrio grobnicu sa velikom količinom dragocenosti, srebra i zlata (52kg), uključujući i prsten koji je omogućio i olakšao, identifikaciju pošto je bilo izgravirano sa podacima Kubrat kana (Chouvr(a)Tou patr(i)k(iou)), a što je bio status koji je on imao u Vizantiji.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Nicephori Archiepiscopi Constantinopolitani Opuscula Historica, editor Carl G. de Boor, 24, 9-12.
  2. ^ Vasil Zlatarski, Istorija Bugarske
  3. ^ John of Nikiû, Chronicle

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi


Vladar Velike Bugarske

632 —668