Kukuruzni kačamak sa koprivom

Kukuruzni kačamak sa koprivom je kulinarski specijalitet i idealan i bogat obrok za doručak, koji se brzo sprema i servira za ukućane na soframa stanovnika istočne i zapadne Srbije. Glavni sastojci ovog jela pored koprive i kaše od kukuruznog brašna su autohtone vrste visokvalitetnog mladog sira, kajmaka i pršute. Servira se kao toplo ili hladno jelo uz pršutu. Upotrebom koprive jelo dobija i svojstvo lekovitosti.[1]

Kukuruzni kačamak sa koprivom
Kukuruzni kačamak je glavni sastojak jela
Vrsta jelakačamak
Regije ili državaSrbija
Deo nacionalne kuhinjeSrpska kuhinja
Temperatura serviranjatoplo ili hladno
Glavni sastojcikopriva, sir, kajmak, pršuta brašno, ulje
  Mediji: Kukuruzni kačamak sa koprivom

Sastojci

uredi
 
Kopriva, čijom upotrebom jelo dobija lekovitost.[2]

Glavni sastojci za izradu ovog specijaliteta su:

  • 800 g kukuruznog belog brašna
  • 80 g koprive
  • 1 manja glavica crnog luka
  • 200 g mladog sira
  • 250 g kajmaka
  • 0,4 dl ulja
  • so, biber.
  • voda.[3]

Način izrade

uredi

U sitno iseckani luk propržen na malo ulja dok ne omekša, dodati oprane i sitno seckane listove koprive začiniti po ukusu solju i biberom. Propržiti par minuta i staviti da se ohladi.

U posudu za mešanje staviti mladi sir po želji, 100 g kajmaka i ohlađenu i proprženu koprivu. Sve dobro promešati da se sjedini.

Skuvati na vodi kačamak od kukuruznog brašna, tako da ne bude suviše gust kako bi, kad se malo ohladi, mogao da se oblikuje.

U nauljenu kutlaču za supu do pola staviti kačamak i napraviti ulegnuće (gnezdo) u koje se stavlja pripremljen fil. Zatvoriti fil sa još malo kačamaka i u kutlači formirati lopte. Postupak ponavljati dok se ne potroši sav materijal.

Način serviranja

uredi

Servira se sa ostatkom kačamaka uz pršutu i po želji posudu kiselog mleka, kao toplo ili hladno jelo, za doručak.

Vidi još

uredi

Izvori

uredi
  1. ^ Srđan Rudić; Svetlana Ćaldović Šijaković (2017). Selo Balkana.Kontinuiteti i promene kroz istoriju: The Balkan Village.Continuities and Changes Through History. Istorijski institut Beograd. str. 294—. ISBN 978-86-7743-124-2. 
  2. ^ Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.
  3. ^ Planinski kuvar, Kukuruzni kačamak sa koprivom — Regionalna razvojna agencija Zlatibor Užici, 2015. Pristupljeno) 1. 4. 2020.

Spoljašnje veze

uredi