Leposava Isaković Milanin

Leposava Isaković Milanin (Kragujevac, 2. jun 1934Beograd, 29. septembar 2016)[1] bila je srpska arhitektkinja i književnica. Bavila se i sajamskom arhitekturom i slikarstvom.

Leposava Isaković Milanin
Lični podaci
Puno imeLeposava Isaković Milanin
Datum rođenja(1934-06-02)2. jun 1934.
Mesto rođenjaKragujevac, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti29. septembar 2016.(2016-09-29) (82 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
ObrazovanjeArhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, Kragujevačka gimnazija

Biografija

uredi

Leposava Isaković Milanin bila je kćerka građevinskog inžinjera Milana i profesorke Milice Jovanović. Od 1954. bila je u braku sa književnikom Antonijem Isakovićem sa kojim ima kćerku Milicu Milšu, srpsku glumicu. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Kragujevcu (1953). Godine 1963. završila je Arhitektonski fakultet u Beogradu.[2] Služila se francuskim i engleskim jezikom. Bila je čan Udruženja književnika Srbije.[3] Pisala je od svoje petnaeste godine. Proputovala je Evropu, Aziju i Afriku.[4]

Pored arhitekture i slikarstva, Leposava se bavila i pisanjem. Prvi štampani rad, dramu Naprežem se, al šta vredi objavila je u časopisu Scena (1972). Među brojnim delima najpoznatiji su njeni romani i zbirke priča:

  • Šake
  • Vojskovođa sa činom redova
  • Ispašće nešto
  • Život i ono drugo

Sarađivala je sa časopisima, listovima i kalendarima u kojima je objavljivala svoje prozne radove, pripovetke, drame i fragmente romana: Jež, Književnost, Savremenik, Politika,[5] Koraci, Radio TV revija, Raška, Čačanski glas, Razvitak i dr.

Reference

uredi
  1. ^ „UMRLA LEPOSAVA ISAKOVIĆ”. 
  2. ^ „Univerzitet u Beogradu - Arhitektonski fakultet (University of Belgrade - Faculty of Architecture)”. Univerzitet u Beogradu - Arhitektonski fakultet (na jeziku: srpski). Pristupljeno 18. 3. 2019. 
  3. ^ „Association of Writers of Serbia”. www.uksrbije.org.rs. Arhivirano iz originala 24. 11. 2018. g. Pristupljeno 18. 3. 2019. 
  4. ^ Boškov, Živojin (1997). Leksikon pisaca Jugoslavije. Novi Sad: Matica srpska. 
  5. ^ „Politika Online - Početna”. www.politika.rs. Pristupljeno 18. 3. 2019.