Maadi Buto kultura

Maadi Buto kultura je jedina halkolitska kultura u Egiptu. Traje od 3800 - 3500/3400. p. n. e. Lokalitet se nalazi 8 kilometara južno od Kaira sa istočne strane Nila, oko 2 kilometranod obale i oko 12 kilometara severno od el Omaria. Otkriven je u prvoj polovini dvadesetog veka.

Mapa sa lokalitetom

Ova kultura se naziva i Maadi-Buto i Buto-Maadi, a pripada joj osam lokaliteta: Vadi Digla (Wadi Digla), nekropola, Heliopolis, koji se nalazi nedaleko od Kaira, (Tura Train-Station), takođe nekropola oko 2 kilometra južno od Maadija, Merimde Beri Salame, oko 60 kilometara od Maadija, Giza Tramway, El Saff (50km južno), Buto/Tell el Farain koji je u Delti (oko 150 kilometara od Maadija).

Arhitektura

uredi

Arhitektura se može podeliti na tri tipa:

  1. tip staništa su ovalne kolibe koje su konstatovane na osnovu kolja ili njihovih rupa. Drvo koje su koristili je skoro uvek tamarisk. Zidovi između kolja bili su najverovatnije od pletera i lepa ili granja, trske i asura. Duža osa ovih ovalnih koliba proteže se u pravcu istok-zapad, a ulaz najčešće na jugu što je bilo uslovljeno vetrom koji duva sa severa uz Nil. Ovakav tip staništa bio je najzastupljeniji u Maadiju.
  2. tip staništa su pravougaoni objekti koji su uočeni na osnovu plitkih kanala ili udubljenja. Misli se da su neki od ovih plitkih rovova bili iskopani da se u njih užljebe zidovi napravljeni od trski i asura. Moguće je i da se radi o zaklonima od vetra bez krova za ljude i stoku.
  3. tip staništa su zemunice, ukopana staništa nekada imaju keramičke posude ukopane u pod kao i tragove kolja, koje je podupiralo krov. Ulazilo se stepeništem od kamenih-krečnih blokova. Krov je bio kupolast. Bile su ukopane čak i do 3,5 metra u tlo, a su obložene ćerpičem ispod kamenog temelja. Podzemna staništa u Maadi-u imaju svoju paralelu u Beršebi u Palestini.
  4. tip staništa su zakloni. Nađeni su tragovi kolja raspoređeni u pravoj liniji na rastojanju od 10 centimetara. Zidovi ovih ograda su od trske, slame ili papirusovih stabljika, pri dnu učvršćeni parčićima keramike ili kamenom.

Pokretni materijal

uredi

Kremena industrija obuhvata predmete od kresanog i glačanog kamena. Najraniji predmeti su napravljeni od homogenih stena kristala, najčešće obrađenih okresivanjem. Drugi komadi su od eruptivnih, sedimentnih i metamorfnih stena koje su mekše i žilavije.

Upotreba bakra je bila veoma ograničena. U Maadiju je nađeno pedesetak predmeta od bakra, dok kremenih nalaza (od sileksa) ima desetak hiljada.

Koristio se kremen od kremenih oblutaka, sakupljenih sa površine i od nodula koji predstavljaju iskopani kamen dobijen rudarenjem. Boja kremena su najčešće crvene braon i sive nijanse. Od kremenih okresanih oruđa javljaju se:

  • sečiva sa i bez retuša
  • burini (vrsta dleta – probijač)
  • perforatori
  • strugači
  • bifacijalno obrađena oruđa
  • projektili
  • vrhovi strela sa jezičkom ili sa konkavnom osnovom
  • bodeži
  • sečiva za srpove na kojima je prepoznatljiv trag lustracije (specifičan sjaj ivice sečiva koji nastaje trenjem sileksa sa biljkama koje sadrže silicijum-dioksid).

Glačana kamena artefakata su:

  • palete za drobljenje pigmentamalahit, galenit, oker. Obično su od škriljca i krečnjaka i romboidnog, zaobljenog, pravougaonog ili nepravilnog oblika.
  • žrvnjevi,
  • kamen sa žlebom za ispravljanje trske,
  • maljevi grubo sferičnog oblika,
  • glave buzdovana od alabastera,

U Maadiju je nađeno 50 celih kamenih posuda, od alabastera, krečnjaka, diorita, mermera, granita i bazalta. Pretpostavlja se da su se koristile u ceremonijalne svrhe ili za čuvanje posebno vrednih dobara. Oblici posuda:

  • zaobljene bačvolike posude na prstenastoj nozi sa parom perforiranih ušica,
  • posude kupastog oblika i širokog oboda razvraćenog skoro pod pravim uglom,
  • kandila
  • lampe grube izrade i najčešće zaobljenog dna,
  • zdela V oblika sa širokim ravnim dnom


Vidi još

uredi

Literatura

uredi
  • Béatrix Midant-Reynes, The prehistory of Egypt from the first Egyptians to the first pharaohs,Wiley-Blackwell, 2000.

Spoljašnje veze

uredi