Mala Kopašnica je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 213 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 255 stanovnika). Selo Mala Kopašnica se nalazi u ravni Južne Morave kraj puta i železničke pruge GrdelicaLeskovac. Severoistočno od Male Kopašnice počinje ravan Leskovačkog Polja.

Mala Kopašnica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.213
Geografske karakteristike
Koordinate42° 54′ 32″ S; 22° 02′ 27″ I / 42.908833° S; 22.040833° I / 42.908833; 22.040833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina266 m
Mala Kopašnica na karti Srbije
Mala Kopašnica
Mala Kopašnica
Mala Kopašnica na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Zemlje i šume uredi

Atar Male Kopašnice je izdužen i prostire se po 500 metara sa obe strane železničke pruge. Pojedini krajevi ovog atara nose ove nazive: Morava, Kamenitica, Žerova Padina, Čakine Njive, Mimdžiska Vodenica, Pod Šuma i Svinjište.

Tip sela uredi

Selo je razbijenog tipa. U Maloj Kopašnici su mahale: Selo i Beli Breg, koje su međusobno udaljene oko kilometar. U selu je 1961. godine bilo 52 kuće.

Starine u selu uredi

U Maloj Kopašnici je sa zapadne strane 1960. godine, prilikom izgradnje autoputa, bilo izgrađeno omladinsko naselje. Tada su na tom mestu pronađeni mnogi grobovi. Meštani kazuju da su strane tih grobova bile zidane ciglama. Nedaleko od njih postojala je jedna crkvina. I po drugim delovima Male Kopašnice, oko mahale Selo, u zemlji se nalaze ostaci od starine. Zbog toga stanovnici ovog sela kažu: „Gde god se kopa u našim njivama nalaze se cigle“. One su kvadratnog oblika sa stranama od 35 santimetra a debljine 5-6 santimetara. Veruje se da je ovde u prošlosti bila neka „latinska varoš“.

Postanak sela uredi

Po narodnom verovanju Mala Kopašnica je mlađa od susedne Velike Kopašnice. Ona je osnovana pre oko 120 godina. Osnivač je bio Jovan, predak današnjeg roda Gavazliovci. On je na putu Leskovac-Grdelica otvorio neko podrumče u kome je prodavao piće. Tako je pomenuti Jovan „stekao imanje“. Posle Jovana tu su se naseljavali i preci ostalih seoskih rodova. U Maloj Kopašnici, prilikom oslobađanja 1878. godine bila je zatečena jedna turska kula. Nalazila se na potesu Mumdžiska Vodenica. Verovatno je ovde postojao čiflik nekog leskovačkog Turčina. Seoska slava je Spasovdan. Krst je u mahali Selo.[1]

Istorija uredi

Na teritoriji koju obuhvata Mala Kopašnica postoje praistorijska i antička nalazišta.

Praistorijska nalazišta uredi

Tragovi iz praistorije pronađeni su na lokalitetu Pisana strana. Prema podacima M.M. Vasića u selu, između reke i mehane, nalaze se tumuli. Neki drugi autori, poput M. Garašanina i V. Ivanovića, navode da su ovde u pitanju pravilna uzvišenja prečnika do 30 m i visine preko 2 m čiji je pravac prostiranja istok-zapad.

Antička nalazišta uredi

 
Kalup za izradu medaljona i odlivak u pozitivu od keramike iz 2-3 veka. Potiče sa lokaliteta Pazarište i deo je antičke zbirke Narodnog muzeja u Leskovcu

Tragovi iz antičkog perioda pronađeni su na više lokaliteta u selu. To su: lokalitet Pazarište,Beli breg i lokalitet Kamenitica.

Lokalitet Pazarište nalazi se kod ušća reke Kopašnice u Južnu Moravu. Prema podacima putopisca Feliksa Kanica na ovom lokalitetu postojali su ostaci starog grada. Ove ostatke kasnije pominjali su i drugi autori koji su se bavili istraživanjima ovog kraja.

 
Par naušnica sa filigranom od zlata iz perioda 2-3 vek. Pronađene su iskopavanjima u periodu 1960-1964. godine na lokalitetu Kamenitica i deo su antičke zbirke Narodnog muzeja u Leskovcu

Na lokalitetu Beli breg, prilikom radova na autoputu „Bratstvo i jedinstvo” 1960. godine, otkrivena je nekropola sa spaljenim pokojnicima. Tom prilikom istraženo je oko 100 grobova. Na osnovu ovih istraživanja otkrivena je zastupljenost 2 osnovna tipa grobova, prvi tip su grobovi sa pravougaonim rakama i spaljenih zidova a drugi tip predstavljaju etažni grobovi takođe sa spaljenim zidovima. Arheološki prilozi u ovim grobovima veoma su brojni. Od keramičkog materijala zastupljene su plitke zdele, šolje i žišci a od staklenih sudova pronađene su bočice izduženog cilindričnog vrata sa koničnim trbuhom i ravnim dnom. Posebno su bogati grobni prilozi u ženskim grobovima. Od ovih priloga zastupljeni su različiti tipovi naušnica od zlata, ogrlice i ukrasni predmeti od zlatnog lima, narukvice od staklene paste i bronze itd. U muškim grobovima konstantovani su, ne tako dobro očuvani, predmeti od gvožđa kao što su noževi i koplja. Na osnovu arheoloških nalaza iz ovih grobova može se pretpostaviti da je u ovom kraju, u to doba, postojao veći zlatarski centar. Nekropola u Maloj Kopašnici datovana je u vreme od II do IV veka.

 
Lampa od keramike iz perioda 2-4 vek. Pronađena je iskopavanjima iz 2003. godine na lokalitetu Kamenitica i deo je antičke zbirke Narodnog muzeja u Leskovcu

Prema nekim izvorima ovi grobovi zaostavština su Dardanaca koji su živeli na ovoj teritoriji u navedenom periodu.[2]

U neposrednoj blizini nekropole nađena je nadgrobna ploča dimenzija 110 m X 0,72 m X 0,36 m. Visina slova je 7,5 cm. Ova ploča čuva se u Narodnom muzeju u Leskovcu.

Na ploči postoji sledeći tekst: ] |Luci(i) Flavii | Proculus | et Constans |patri b(ene) |5 m(erenti) p(oseurunt).

Lokalitet Kamenitica nalazi se na oko 500 m severozapadno od rimsko-dobne nekropole. Na ovom terenu utvrđen je veliki broj fragmentovanih rimskih opeka. Ovaj lokalitet pronađen je na njivi čiji su vlasnici oranjem nailazili na veoma masivne zidove od kamena i opeke sa malterom. Na ovom lokalitetu pronađeni su i rimski neidentifikovani novčići koji se čuvaju u Narodnom muzeju u Leskovcu.[3]

Demografija uredi

U naselju Mala Kopašnica živi 199 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,1 godina (40,4 kod muškaraca i 41,9 kod žena). U naselju ima 72 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,54.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 234
1953. 240
1961. 282
1971. 285
1981. 281
1991. 303 257
2002. 255 337
2011. 213
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
249 97,64%
Hrvati
  
1 0,39%
Rusi
  
1 0,39%
Romi
  
1 0,39%
Makedonci
  
1 0,39%
nepoznato
  
2 0,78%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 97-98 strana
  2. ^ Zlatni nakit iz 2. veka pronađen u nekropoli kod Leskovca („Blic“, 16. april 2015)
  3. ^ Ercegović-Pavlović, Slavenka; Kostić, Desanka (1988). Arheološki spomenici i nalazišta Leskovačkog kraja (Posebna izdanja knjiga 20 Narodni muzej Leskovac izd.). Beograd: Arheološki institut. 
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi