Manastir Župa Nikšićka

Manastir Župa Nikšićka je ženski manastir Eparhije budimljansko-nikšićke, Srpske pravoslavne crkve a nalazi se u mjestu Župa Nikšićka kod Nikšića.[1]

Manastir Župa Nikšićka
Osnovni podaci
JurisdikcijaSPC
Osnivanje13. vijek
Osnivačunuka Vukana Nemanjića
MestoŽupa Nikšićka
DržavaCrna Gora

Istorija

uredi

Hram je posvećen sv. apostolu Luki. Po predanju manastir je osnovala unuka Vukana Nemanjića u 13. vijeku. Zbog toga što je u manastiru bilo skrovište hajduka, Turci su ga porušili i spalili dragocenosti i starine.[2] Najviše podataka o monaškom životu imamo iz 17. i 18. vijeka. Manastir je stradao od Turaka 1853. godine. Kao i ostali manastiri starohercegovačkog kraja, manastir Župa Nikšićka je bio ne samo duhovno središte već i kulturni i politički centar.

Za manastir se vezuje i narodno predanje da je tu prilikom gradnje manastirske crkve poginuo čuveni, u pesmama opevani graditelj Rade Neimar. Posetioci su 1937. godine videli u blizini manastira "grob Rada Neimara" - očuvani veliki mermerni beli krst sa njegovim imenom.[3][4]

Manastir je pripadao Hercegovačkoj eparhiji sve do 1878. godine, kada je nakon konačnog oslobođenja Stare Hercegovine i njenog priključenja Knjaževini Crnoj Gori doneta odluka o osnivanju posebne Zahumsko-raške eparhije. Knjaz Nikola je obnovio manastir 1881. godine prema planu manastira Morače (podigao ga za dušu svome stricu knjazu Danilu), a ikonostas je urađen 1884. godine. Nastojatelj manastira Arhimandrit Nikodim (Janjušević) 1928. godine podigao je konak. On je ubijen od komunista u konaku svete obitelji u julu 1941. Ubice su tom prilikom opljačkale mnoge dragocenosti, ali i lične stvari ubijenog arhimandrita. Tako je odnešeno i 16 njegovih odlikovanja.[5][6]

Između dva svetska rata manastirskom zdanju je pretila opasnost od vode. Dve planinske rečice Gojuša i Gračanica bi nakon velikih kiša, sjedinjene u stihiji, nosile sve pred sobom. Bile su ozbiljna pretnja 1937. godine, pa je građen nasip kao prepreka bujici.

Manastir je ostao u sastavu Zahumsko-raške eparhije sve do 1931. godine, kada je ova eparhija ukinuta i priključena Mitropoliji crnogorsko-primorskoj u čijem je sastavu ostao sve do 2001. godine kada je stvorena nova Eparhija budimljansko-nikšićka kojoj i danas pripada. Kapela sv. Amfilohija ikonijskog osveštana je 6. decembra 2002. god, jeromonaha Lazar Stojković je uradio živopis, a bratstvo manastira Visoki Dečani napravilo je ikonostas. Od riznice su ostala samo dva izrezbarena krsta okovana u srebru.

Sadašnje sestrinstvo je u manastiru od 1997. godine. One su osnovale ikonopisačku, keramičku i kaligrafsku radionicu kao i radionicu za vez i šivenje. Monahinja Stefanija vodi dječji hor Svetog Apostola Luke.[7]

Galerija

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Manastir Svetog Luke u Župi Nikšićkoj
  2. ^ "Vreme", Beograd 1937. godine
  3. ^ "Vreme", Beograd 23. nov. 1937. godine
  4. ^ "Politika", 8. dec. 1940
  5. ^ Rakočević, Donko (2023). Srpsko kolo, br. 86, mart, Crnogorska golgota: Sveštenike bacali u jame!. Beograd: Savez Srba iz regiona. str. 23. 
  6. ^ CRNOGORSKA GOLGOTA: Sveštenike bacali u jame!. 
  7. ^ [1]

Literatura

uredi
  • Vukić, Predrag (2006). „Pravoslavne eparhije, crkve i manastiri u Crnoj Gori”. Pravoslavlje u Crnoj Gori. Cetinje: Svetigora. str. 87—128. 

Spoljašnje veze

uredi