Mandina pećina

пећина у источној Србији
44° 03′ 24.18″ N 21° 56′ 29.18″ E / 44.0567167° S; 21.9414389° I / 44.0567167; 21.9414389

Mandina pećina je pećina koja se nalazi u selu Zlot, u blizini Bora. Deo je velikog sistema speleoloških lokaliteta kod Zlota koji su jednim imenom poznati kao Zlotske pećine.[1] Pećina se nalazi u istočnoj podgorini Kučajskih planina, u jednoj suvoj dolini koja je vezana za klisuru Beljevinske reke. Dužina pećine iznosi 410 metara.

Odlike uredi

Pećina se nalazi na nadmorskoj visini od 370 metara. Dužina glavnog pećinskog kanala iznosi 362,5 m, a ukupna dužina svih kanala je 410 m. Ulaz u pećinu je visok 6 m i pruža se u dužini od 18 m nakon čega se kanal sužava u mali prolaz prečnika od oko 50 cm koji nosi ime Čika Jankov prolaz. Ovaj prolaz je probijen ručnim alatom kako bi se pristupilo unutrašnjosti pećine. Pećina je veoma bogata pećinskim nakitom, posebno stalagmitima i draperijama od jarko crvene do braon-čokoladne boje. Ističu se Glavonja, Krivi stub, Pečurka i Šahovske figure. Prilikom istraživanja pećine otkriveni su i ostaci pećinskog medveda.[2]

Otkriće uredi

 
Logo Društva istraživača iz Valjeva koje je otkrilo pećinu

Pećinu je 1976. godine otkrila speleološka grupa Društva istraživača "Vladimir Mandić Manda" iz Valjeva pod vođstvom dr Radenka Lazarevića. Istraživači su pećinu nazvali Mandina pećina po speleologu i članu duštva, Vladimiru Mandiću Mandi, koji je tragično stradao 1969. na Durmitoru. Na ulazu u pećinu postavljena je spomen ploča sa natpisom:

„10. VII 1976. године спелеолошка група Друштва истраживача
"В. Мандић - Манда" из Ваљева са др Р. Лазаревићем
открила је и истражила ову пећину и у знак сећања
на трагично преминулог друга даде јој име Мандина пећина”

Reference uredi

  1. ^ Zlotske pećine Turistička organizacija Srbije, pristupljeno 23. jula 2021.
  2. ^ Turistički vodič Srbije: Mandina pećina Turistički vodič Srbije, pristupljeno 23. jula 2021.

Vidi još uredi