Марија Петричевић

Marija Petričević (Ćuprija, 1967) srpski je pisac, naučno-istraživački radnik, novinar, profesor Pete beogradske gimnazije.[1]

Dr

Marija Petričević
Dr Marija Petričević
Puno imeMarija Petričević
Datum rođenja(1967-08-14)14. avgust 1967.(56 god.)
Mesto rođenjaĆuprijaJugoslavija

Biografija

uredi

Rođena u porodici Petričević poreklom iz Drniša. U Ćupriji završila OŠ „Đura Jakšić” (1982) i Gimnaziju „Danilo Dimitrijević” (1986). Živi i radi u Beogradu.

Obrazovanje

uredi

Na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomirala je Srpski jezik i književnost (1993). Na Fakultetu dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, stekla zvanje magistar nauka o dramskim umetnostima iz oblasti teatrologije – Baletski umetnik Miloš Ristić, zaboravljeni prvak Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu (2006). Na istom fakultetu stekla zvanje doktor nauka[2] o dramskim umetnostima iz oblasti studije pozorišta – Doprinos ruske umetničke emigracije formiranju i razvoju Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu (1920–1944) (2015).

Radna mesta

uredi

Od 1989. do 2001. radila je kao nezavisni i honorarni novinar (1989−1996) u „Studentu“, Radio B-92, „Beogradskom programu“ RTS-a. Bila je urednik „Glasnika Srpske liberalne stranke“ i prvi glavni urednik časopisa „Liberal“ Srpske liberalne stranke; (1996−1999). Radila je u „Večernjim novostima“ – redakciji za kulturu. Tekstove i intervjue objavljivala i u novinama i časopisima: „Borba“, „Glas javnosti“, „Srpsko nasleđe“, „Duga“, „Glas nedelje“, „Glas Crnogorca“, „Enigma“, „Vračarski glasnik“... Bila je jedan od urednika u časopisu Književna reč, Beograd, a u okviru istoimenog preduzeća i urednik izdavačke delatnosti (1999–2000); član redakcije Književnih novina (2001–2002). Književne kritike i književne prikaze objavljivala u „Večernjim novostima“ i „Književnim novinama“. Od 2001. godine radi kao profesor srpskog jezika i književnosti u Petoj beogradskoj gimnaziji.

Naučni rad

uredi

Od 2002. godine počela je da objavljuje i stručne radove s obzirom na to da je interesovanje i opredeljenje usmerila na naučno-istraživački rad. Svojim naučnim radom dala je značajan doprinos istraživanju istorije Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu.

Članstvo u organizacijama i telima

uredi

Član Udruženja književnika Srbije od 2000. godine.

Izabrana bibliografija

uredi

Objavljene knjige

uredi
  1. Petričević, Marija (2020). Ruska baletska umetnost u Beogradu (1920–1944). Gramatik. ISBN 978-86-6135-172-3. 
  2. Petričević, Marija (2008). Kuća u kamenu. Beoknjiga. ISBN 978-86-7694-153-7. 
  3. Petričević, Marija (2001). Žudnja. Prosveta. ISBN 86-07-01270-3. 
  4. Petričević, Marija (1996). Ogledalo iza. SKC. 

Objavljeni radovi

uredi
  1. Petričević, Marija (2021). „Prvo organizovano gostovanje pisaca Bosne i Hercegovine pred beogradskom publikom”. Nova Zora. br. 71. 
  2. Petričević, Marija (2019). „Marija Maga Magazinović – pedagog i vizionar Nove škole u Srbiji”. Zbornik radova sa interdisciplinarnog naučnog skupa „Maga Magazinović: filozofija igre i/ili više od igre“ održanog 6. 10. 2018, Udruženje baletskih umetnika Srbije. 
  3. Petričević, Marija (2018). „Početak rada Narodnog pozorišta u Beogradu na sceni „Kasine“ (1918-1920)”. Teatron. br. 184/185. 
  4. Petričević, Marija (2017). „Prvo gostovanje Narodnog pozorišta iz Sarejeva u Narodnom pozorištu u Beogradu”. Teatron. br. 178/179. 
  5. Petričević, Marija (2016). „Začeci klasične baletske umetnosti i utemeljenje Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu (1919/20–1922/23)”. Zbornik sa skupa „Dani Vlade S. Miloševića – Tradicija kao inspiracija“, 17. i 18. april 2015, Univerzitet u Banjoj Luci – Akademija umjetnosti Banja Luka. 
  6. Petričević, Marija (2015). „Baletski umetnik Miloš Ristić (magistarski rad) prvi deo”. Teatron. br. 170/171. 
  7. Petričević, Marija (2015). „Baletski umetnik Miloš Ristić (magistarski rad) drugi deo”. Teatron. br. 172/173. 
  8. Petričević, Marija (2005). „Slika Hercegovine u dramama Svetozara Ćorovića i Alekse Šantića”. Zbornik radova „Ćorovićevi susreti“ - naučni skup „Hercegovina i srpski jezik u istoriografskim i književnim djelima 19. i 20. vijeka“. 
  9. Petričević, Marija (2004). „Prvi srpski ustanak u dramama savremenika Ustanka”. Zbornik radova „Ćorovićevi susreti“ – naučni skup „Odjeci Prvog srpkog ustanka u Hercegovini“,17–19. 09. 2004. 
  10. Petričević, Marija (2002). „Miloš Ristić, zaboravljena zvezda Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu,”. Mokranjac. br. 4. 
  11. Petričević, Marija (2002). „Pojam kalokagatije u filozofiji -Pojam kalokagatija u svetlu ontološkog tumačenja lepog u antičkoj filozofiji (Sokrat, Ksenofon, Platon, Aristotel, Plotin)”. Književne novine. 

Antologije u kojima je zastupljena

uredi
  1. Kocjan, Darko (1998). Mamihlapinatapei : zbirna antologija najlepših ostvarenja iz užeg izbora za objavljivanje u godišnjim zbornicima sa konkursa za kratku priču : 1987-1998. Beografiti. 
  2. Albahari, David; Pantić, Mihajlo; Lazić, Petar (1990). Otkucaji peščanog sata : [najbolje priče sa III konkursa OZON-a]. Dosije. 

Reference

uredi
  1. ^ „Dr Marija Petričević”. Pristupljeno 28. 9. 2021. 
  2. ^ „Spisak doktora nauka Univerzitet umetnosti”. Pristupljeno 28. 9. 2021. 

Izvori

uredi

Spoljašnje veze

uredi