Mark Ber (Tanganjika, 19. oktobar 1963Johanezburg, 27. novembar 2015) bio je južnoafrički književnik rodom iz Tanzanije. Bio je profesor engleske književnosti i kreativnog pisanja na koledžu Rouds, Memfis, Tenesi, a takođe je predavao i na Vitvatersrand Univerzitetu, Johanezburg, Južnoafrička Republika.

Mark Ber
Lični podaci
Datum rođenja(1963-10-19)19. oktobar 1963.
Mesto rođenjaTanganjika,
Datum smrti27. novembar 2015.(2015-11-27) (52 god.)
Mesto smrtiJohanezburg, Južnoafrička Republika
NacionalnostJužnoafrikanac
ObrazovanjeUniverzitet Notr Dam
UniverzitetKoledž Rouds, Vitvatersrand Univerzitet
Zanimanjeknjiževnik, naučnik, profesor

Biografija uredi

Mladost uredi

Rođen je 19. oktobra 1963. godine u porodici farmera u Aruši, Tanzanija (tada Tanganjika). Nakon nacionalizacije imanja u vlasništvu belaca tokom implementacije politike afričkog socijalizma 1964, za vreme vladavine predsednika Džulijusa Njererea, porodica je, pošto je ostala bez imanja, emigrirala u Južnoafričku Republiku, gde su se deklarisali kao Afrikanersi, a njihova deca su išle u konzervativne škole holandske reformske crkve i pohađale nastavu na afrikansu.[1]

Markov otac je postao rendžer parkova u Kvazulu-Natalu, gde je Mark proveo svoju ranu mladost. Između svoje desete i dvanaeste godine, on je bio deo škole dečjeg hora Drakensberg, privatne muzičke akademije u planinama Drakensberg u Kvazulu-Natalu. Nakon što je upisao Port Natal, afrikansku srednju školu u Durbanu, Mark je, kao i većina ostalih južnoafričkih momaka njegovih godina, bio regrutovan u Južnoafričke odbrambene snage i služio je u Angolskom ratu, gde je postao mlađi oficir mornaričkog korpusa.

Akademske studije i politički razvoj uredi

Nakon što je napustio Južnoafričke odbrambene snage, Ber je pohađao Univerzitet u Stelenbošu, u pokrajini Zapadni Kejp i tokom tog perioda (1985—1989) počeo je da objavljuje svoje radove; nekoliko njegovih pesama se pojavilo u univerzitetskim godišnjim magazinima. Dok je bio student, Ber je postao agent Ministarstva aparthejda Južnoafričke Republike i imao je zadatak da posmatra aktivnosti studenata na univerzitetskim kampusima kako bi sprečio političke pobune.[2] Nakon što je stekao diplome iz oblasti engleskog i politike, Ber je svoje studije nastavio u potonjoj oblasti. Nakon godinu dana u IDASA-i (engl. Institute for a Democratic Alternative for South Africa), Ber je postao naučni saradnik i predavač na Institutu za istraživanje međunarodnog mira u Oslu, Norveška, i počeo da putuje Evropom, Južnom Afrikom i Sjedinjenim Državama. Potom se upisao na Univerzitet Notr Dam u Sjedinjenim Državama, gde je završio mastere iz oblasti međunarodnog mira 1993, fikcije 1998. i engleske književnosti 2000. godine.

Teme i uticaji uredi

Izgradnja identiteta kroz uticaj jezika, nacionalizma, pola i militarizacije su glavne teme Berovih dela,[3][4][5] po čemu je sličan drugim južnoafričkim književnicima svoje generacije, među kojima su Dejmon Galgut i Marlen van Niekerk. Biografski doživljaj i Berova identifikacija homoseksualnom/kvir osobom u velikoj meri su uticali na sadržaj i prirodu njegovog rada.[6] Ključni teoretski uticaji u Berovom radu potiču od pojedinih tekstova Antonija Gramšija, Džudit Batler i Ričarda Rortija. On je, sa druge strane, takođe uticao na druge književnike, a o njegovom uticaju na rani rad Alis Voker ova književnica pisala je u svom delu Ljubičasta boja. Tragovi njegovog uticaja mogu se pronaći i u delima južnoafričkih pesnika Brejtena Brejtenbaha i Antji Krog.

Bibliografija uredi

Reference uredi

  1. ^ Vliesa, Andrew van der. "An Interview with Mark Behr", Safundi: The Journal of South African and American Studies, Volume 12, Issue 1, 2011, pages 1-26, 13 January 2011. Pristupljeno 7 September 2014.
  2. ^ „That lingering odour”. nicborain. 19. 2. 2013. Pristupljeno 1. 3. 2013. 
  3. ^ Stobie, Cheryl. "Fissures in Apartheid's 'Eden': Representations of Sexuality in The Smell of Apples by Mark Behr", Research in African Literatures, Vol. 39, No. 1, Spring, 2008. Pristupljeno 6 September 2014.
  4. ^ Barnard, Rita. "The Smell of Apples, Moby-Dick, and Apartheid Ideology", Modern Fiction Studies, Volume 46, Number 1, Spring (2000). str. 207-226. Pristupljeno 6 September 2014.
  5. ^ Reef, Anne (2010). „Try These: Tackling Representations of Rugby in Recent South African Novels”. English Academy Review. 27 (2): 71—80. S2CID 162222104. doi:10.1080/10131752.2010.514987. 
  6. ^ Zabus, Chantal "Out in Africa: Same-Sex Desire in Sub-Saharan Literatures and Cultures", James Currey, 2013. Pristupljeno 7 September 2014.
  7. ^ Lesher, Linda Parent (2000). The Best Novels of the Nineties: A Readers Guide. McFarland. str. 161. ISBN 9780786407422. Pristupljeno 14. 9. 2011. 
  8. ^ Simon, Catherine. "L'Odeur des pommes, de Mark Behr et Le Corps rebelle d'Abigail Tansi, de Chris Abani : jeunesses africaines à corps perdus", Le Monde, Paris, 1 April 2010. Pristupljeno 7 September 2014.
  9. ^ Evans, David. "Kings of the Water, By Mark Behr" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. jun 2018) The Independent, London, 12 September 2010. Pristupljeno 7 September 2014.
  10. ^ Hope, Christopher. "Kings of the Water by Mark Behr", The Guardian, London, 23 January 2010. Pristupljeno 7 September 2014.
  11. ^ Stolzmann, Uwe. "Ein Knoten in der Seele", Neue Zürcher Zeitung, Zürich, 17 October 2012. Pristupljeno 7 September 2014.
  12. ^ Crocker, Jennifer. "Paradys found", Times Live, Johannesburg, 27 February 2010. Pristupljeno 7 September 2014.
  13. ^ Simon, Catherine. "Retour au veld natal. Les Rois du Paradis, de Mark Behr", Le Monde, Paris, 08 March 2013. Pristupljeno 7 September 2014.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi