Getrud Melisa Niks Pridžet Rejni (engl. Gertrude Malissa Nix Pridgett Rainey), poznatija kao Ma Rejni (engl. Ma Rainey; Kolambus, 26. april 1886Roum, 22. decembar 1939), bila je jedna od najranijih poznatih američkih profesionalnih bluz pevačica i jedna od prvih koje su snimale.[1]

Ma Rejni
Ma Rejni 1917. godine.
Lični podaci
Ime po rođenjuGetrud Melisa Niks Pridžet
Datum rođenja(1886-04-26)26. april 1886.
Mesto rođenjaKolambus, SAD
Datum smrti22. decembar 1939.(1939-12-22) (53 god.)
Mesto smrtiRoum, SAD
Zanimanjepevačica
Muzički rad
Aktivni period1899—1939
ŽanrBluz, Klasični ženski bluz
Izdavačka kućaParamaunt rekords
Ostalo
Povezani članci

Poznata je kao Majka bluza (engl. The Mother of the Blues). Mnogo je doprinela u razvijanju i popularizovanju ovog muzičkog pravca i bila važan uticaj na mlađe bluz izvođačice, poput Besi Smit, kojima je pomagala u karijeri. Njena pesma See See Rider, koju je sama napisala, uvrštena je u Grammy Hall of Fame, a 1966. prepevala ju je bluz-rok grupa Enimals (engl. The Animals).

Rani život uredi

Postoji neizvesnost u vezi sa datumom rođenja Gertrude Pridžet. Neki izvori navode da je rođena 1882. godine, dok većina izvora tvrdi da je rođena 26. aprila 1886. godine.[2] Pridžet je tvrdila da je rođena 26. aprila 1886. (počev od popisa iz 1910. godine, snimljenog 25. aprila 1910.), u Kolumbusu, Džordžija. Međutim, popis iz 1900. pokazuje da je rođena u septembru 1882. u Alabami, a istraživači Bob Igl i Erik LeBlan sugerišu da je njeno mesto rođenja bilo u okrugu Rasel, Alabama.[3] Bila je drugo od petoro dece Tomasa i Ele (rođene Alen) Pridžet iz Alabame. Imala je najmanje dva brata i sestru, Malisu Pridžet Niks.

U februaru 1904. Ma Rejni se udala za Vilijama "Pa" Rejnija.[4] Uzela je umetničko ime "Ma Rejni", što je bila "igra sa nadimkom njenog muža, 'Pa'".[5]

Rana karijera uredi

Pridžet je započela svoju karijeru kao izvođač na šou talenata u Kolumbusu, Džordžija, kada je imala otprilike 12 do 14 godina.[6] Kao članica Prve afričke baptističke crkve, počela je da nastupa u predstavama crnaca. Kasnije je tvrdila da je prvi put bila izložena bluz muzici oko 1902. godine.[7] Osnovala je kompaniju sa svojim mužem Vilom Rejnijem, ali su se 1906. oboje pridružili mnogo većoj i popularnijoj kompaniji Zečja Šapa Pet Šapela, gde su zajedno bili najavljeni kao „Komičari sa pesmama i plesom Crnog lica, jubilarni pevači [i] šetači kolača“.[8] Godine 1910. opisivana je kao „gospođa Gertruda Rejni, naša vikačica na čaure“.[8] Nastavila je sa kompanijom Pet Šapela nakon što ju je preuzeo novi vlasnik, F. S. Volkot, 1912. godine.[6] Rejni je rekla da je pronašla "Bluz muziku" kada je jedne večeri bila u Misuriju na nastupu, a devojka ju je upoznala sa tužnom pesmom o muškarcu koji je napustio ženu. Rejni je rekla da je naučila tekst pesme i dodala ga svojim nastupima. Tvrdila da je stvorila termin "bluz" kada su je pitali kakvu pesmu peva.[9]

Počevši od 1914. godine, Rejnijevi su bili naglašeni kao Rejni i Rejni, Ubice Bluza. Zimujući u Nju Orleansu, upoznala je brojne muzičare, uključujući Džoa "Kinga" Olivera, Luja Armstronga, Sidneja Bečea i Popsa Fostera. Kako je popularnost bluz muzike rasla, postala je poznata.[10] Otprilike u to vreme upoznala je Besi Smit, mladu bluz pevačicu koja je takođe stekla ime. Kasnije se razvila priča da je Rejni kidnapovala Smit, primorala je da se pridruži menstrelima Zečje šape i naučila je da peva bluz. Priču je osporila snaja Besi Smit, Mod Smit.[11]

Kasnija karijera i popularnost uredi

Od kasnih 1910-ih, postojala je sve veća potražnja za snimcima crnih muzičara.[12] Godine 1920. Mejmi Smit je bila prva crnkinja koja je snimila ploču.[13] Godine 1923. Rejni je otkrio producent Džej Mejo Vilijams. Potpisala je ugovor o snimanju sa Paramauntom, a u decembru je snimila svojih prvih osam ploča u Čikagu, uključujući "Bad Luck Blues", "Bo-Weevil Blues" i "Moonshine Blues. Snimila je više od 100 drugih ploča u narednih pet godina, što joj je donelo slavu izvan juga.[14] Paramaunt ju je naveliko plasirao na tržište, nazivajući je „majkom bluza“, „pticom pevačicom sa juga“, „ženom bluza sa zlatnim vratom“ i „paramauntskom divljom mačkom“.[15]

Godine 1924. Rejni je snimala sa Lujom Armstrongom, uključujući pesme "Jelly Bean Blues", "Countin' the Blues" i "See, See Rider".[16] Iste godine je krenula na turneju Udruženja za rezervacije vlasnika pozorišta (TOBA) na jugu i srednjem zapadu Sjedinjenih Država, pevajući za crno-belu publiku.[17] Pratili su je vođa benda i pijanista Tomas Dorsi i bend koji je on okupio, Wildcats Jazz Band.[18] Svoju turneju su započeli nastupom u Čikagu u aprilu 1924. i nastavili su sve do 1928. godine. Dorsi je napustio grupu 1926. zbog lošeg zdravlja i na mestu pijaniste ga je zamenila Lilijan Hardavej Henderson, supruga Rejnijevog kornetiste Fulera Hendersona, koja je postala vođa benda.[19]

Iako se većina Rejninih pesama u kojima se pominje seksualnost odnosi na ljubavne veze sa muškarcima, neki od njenih tekstova sadrže reference na lezbijstvo ili biseksualnost,[20] kao što je pesma iz 1928. „Prove It on Me":

Rekli su da to radim, niko me nije uhvatio.

Naravno da mi to treba dokazati.

Izašla sam sinoć sa gomilom mojih prijatelja.

Mora da su bile žene, jer ja ne volim muškarce.

Istina je da nosim kragnu i kravatu.

Čini da vetar stalno duva.[21]

Prema vebsajtu queerculturalcenter.org, tekstovi se odnose na incident iz 1925. godine u kojem je Rejni bila „uhapšena zbog učešća u orgiji u [njenoj] kući u kojoj su bile žene u njenom horu“.[22] Politička aktivistkinja i naučnica Andžela I. Dejvis je primetila da je „'Prove It on Me' kulturna preteča lezbijskog kulturnog pokreta 1970-ih, koji je počeo da se kristališe oko izvođenja i snimanja pesama koje afirmišu lezbijke.“[23] U to vreme, reklama za pesmu je obuhvatila rodno savijanje ocrtano u stihovima i prikazala Rejni u odelu od tri dela, koja se mešala sa ženama dok policajac vreba u blizini.[24]

Za razliku od mnogih bluz pevačica svog vremena, Rejni je napisala najmanje trećinu pesama koje je pevala, uključujući mnoga od njenih najpoznatijih dela kao što su "Moonshine Blues" i "Ma Rainey's Black Bottom" koji će postati standardi žanra „klasični bluz”.[24]

Tokom 1920-ih, Ma Rejni je imala reputaciju jednog od najdinamičnijih izvođača u Sjedinjenim Državama, u velikoj meri zahvaljujući njenom pisanju pesama, umeću i glasu. Ona i njen bend mogli su da donesu zaradu od 350 dolara nedeljno na turneji sa Asocijacijom za rezervacije vlasnika pozorišta, što je duplo više od Besi Braun i Džordža Vilijamsa, dok je nešto više od polovine onoga što bi Besi Smit na kraju imala.[25]

Krajem 1920-ih, živi vodvilj je opao, a zamenili su ga radio i snimci.[19] Rejnijina karijera nije odmah pogođena; nastavila je da snima za Paramaunt i zaradila je dovoljno novca na turnejama da kupi autobus sa njenim imenom.[26] Godine 1928. ponovo je radila sa Dorsijem i snimila 20 pesama, pre nego što je Paramaunt raskinuo njen ugovor.[27] Njen stil bluza više se nije smatrao modernim od strane kompanije.[28] Nejasno je da li je zadržala tantijeme za svoje pesme nakon što je otpuštena iz Paramaunta.[24]

Lični život i smrt uredi

 
Ma Rejni i bend, 1923. godine.

Ma Rejni i Pa Rejni usvojili su sina po imenu Deni koji se kasnije pridružio muzičkom delu svojih roditelja. Rejni je razvila vezu sa Besi Smit. Toliko su se zbližili da su kružile glasine da je njihova veza verovatno bila i romantične prirode. Takođe se pričalo da je Smit jednom izvukla Ma Rejni iz zatvora.[22]

Rejnijevi su se razdvojili 1916.

Godine 1935. Rejni se vratila u svoj rodni grad, Kolumbo, Džordžija, i postala vlasnica tri pozorišta,[29] Liberti u Kolumbusu i Lirika i aerodroma u Rimu, Džordžija, do svoje smrti.[30] Umrla je od srčanog udara 1939. godine.[31]

U popularnoj kulturi uredi

Sterling A. Braun napisao je pesmu „Ma Rejni” 1932. godine, o tome kako bi ljudi svuda čuli kako peva „Kada Ma Rejni / dođe u grad”. Godine 1981. Sandra Lib je napisala prvu knjigu u punoj dužini o Rejni, majci bluza: Studija o Ma Rejni.[32]

Ma Rainey's Black Bottom, drama Avgusta Vilsona iz 1982. je fikcionalizovana priča o snimku njene pesme sa istim naslovom koja je smeštena 1927. Tereza Merit i Vupi Goldberg su glumile Rejni u originalnoj i Revival brodvejskoj produkciji. Vajola Dejvis je glumila Rejn u filmskoj adaptaciji predstave 2020. i bila je nominovana za Oskara za najbolju glumicu.[33]

Mo'Nik je glumila Rejni u televizijskom filmu Besi iz 2015. o životu Besi Smit, za koji je dobila nominaciju za Emi nagradu za najbolju sporednu glumicu u ograničenoj seriji ili filmu.[34]

Snimci uredi

# Datum snimanja Naslov Pratnja
01 1923/12 "Bad Luck Blues" Lovi Ostin, Bluz Serenaders
02 1923/12 "Bo-Weavil Blues" Lovi Ostin, Bluz Serenaders
03 1923/12 "Barrel House Blues" Lovi Ostin, Bluz Serenaders
04 1923/12 "Those All Night Long Blues" Lovi Ostin, Bluz Serenaders
05 1923/12 "Moonshine Blues" Lovi Ostin, Bluz Serenaders
06 1923/12 "Last Minute Blues" Lovi Ostin, Bluz Serenaders
07 1923/12 "Southern Blues" Lovi Ostin, Bluz Serenaders
08 1923/12 "Walking Blues" Lovi Ostin, Bluz Serenaders
09 1924/03 "Lost Wandering Blues" Pruit Twins
10 1924/03 "Dream Blues" Pruit Twins
11 1924/03 "Honey Where You Been So Long?" Lovi Ostin, Bluz Serenaders
12 1924/03 "Ya-Da-Do" Her Georgia Jazz Band
13 1924/03 "Those Dogs of Mine"

"(Famous Cornfield Blues)"

Lovi Ostin, Bluz Serenaders
14 1924/03 "Lucky Rock Blues" Lovi Ostin, Bluz Serenaders
15 1924/04 "South Bound Blues" Her Georgia Jazz Band
16 1924/05 "Lawd Send Me a Man Blues" Her Georgia Jazz Band
17 1924/05 "Ma Rainey's Mystery Record" Lovi Ostin, Bluz Serenaders
18 1924/08 "Shave 'Em Dry Blues" Dve nepoznate gitare
19 1924/08 "Farewell Daddy Blues" Nepoznata gitara
20 1924/10 "Booze and Blues" Her Georgia Jazz Band
21 1924/10 "Toad Frog Blues" Her Georgia Jazz Band
22 1924/10 "Jealous Hearted Blues" Her Georgia Jazz Band
23 1924/10 "See See Rider Blues" Her Georgia Jazz Band
24 1924/10 "Jelly Bean Blues" Her Georgia Jazz Band
25 1924/10 "Countin' the Blues" Her Georgia Jazz Band
26 1924/11 "Cell Bound Blues" Her Georgia Jazz Band
27 1925/05 "Army Camp Harmony Blues" Her Georgia Jazz Band
28 1925/05 "Explaining the Blues" Her Georgia Jazz Band
29 1925/05 "Louisiana Hoo Doo Blues" Her Georgia Jazz Band
30 1925/05 "Goodbye Daddy Blues" Her Georgia Jazz Band
31 1925/05 "Stormy Seas Blues" Her Georgia Band
32 1925/08 "Rough and Tumble Blues" Her Georgia Band
33 1925/08 "Night Time Blues" Her Georgia Band
34 1925/08 "Levee Camp Moan" Her Georgia Band
35 1925/08 "Four Day Honorary Scat" Her Georgia Band
36 1925/08 "Memphis Bound Blues" Her Georgia Band
37 1925/12 "Slave to the Blues" Her Georgia Band
38 1925/12 "Yonder Come the Blues" Her Georgia Band
39 1925/12 "Titanic Man Blues" Her Georgia Band
40 1925/12 "Chain Gang Blues" Her Georgia Band
41 1925/12 "Bessemer Bound Blues" Her Georgia Jazz Band
42 1925/12 "Oh My Babe Blues" Her Georgia Band
43 1925/12 "Wringing and Twisting Blues" Her Georgia Band
44 1925/12 "Stack O'Lee Blues" Her Georgia Band
45 1926/03 "Broken Hearted Blues" Her Georgia Band
46 1926/03 "Jealousy Blues" Her Georgia Band
47 1926/03 "Seeking Blues" Her Georgia Band
48 1926/03 "Mountain Jack Blues" Džimi Blajt
49 1926/06 "Down in the Basement" Her Georgia Band
50 1926/06 "Sissy Blues" Her Georgia Band
51 1926/06 "Broken Soul Blues" Her Georgia Band
52 1926/06 "Trust No Man" Lilijan Henderson
53 1926/11 "Morning Hour Blues" Džimi Blajt, Slepi Blejk
54 1926/11 "Weepin' Woman Blues" Her Georgia Boys
55 1926/11 "Soon This Morning" Her Georgia Band
56 1926/12 "Little Low Mamma Blues" Slepi Blejk
57 1926/12 "Grievin Hearted Blues" Slepi Blejk
58 1926/12 "Don't Fish in My Sea" Džimi Blajt
59 1927/08 "Big Boy Blues" Her Georgia Band
60 1927/08 "Blues Oh Blues" Her Georgia Band
61 1927/08 "Damper Down Blues" Her Georgia Band
62 1927/08 "Gone Daddy Blues" Her Georgia Band
63 1927/08 "Oh Papa Blues" Her Georgia Band
64 1927/08 "Misery Blues" Her Georgia Band
65 1927/08 "Dead Drunk Blues" Her Georgia Band
66 1927/08 "Slow Driving Moan" Her Georgia Band
67 1927/12 "Blues the World Forgot—Part 1" Her Georgia Band
68 1927/12 "Ma Rainey's Black Bottom" Her Georgia Band
69 1927/12 "Blues the World Forgot—Part 2" Her Georgia Band
70 1927/12 "Hellish Rag" Her Georgia Band
71 1927/12 "Georgia Cake Walk" Her Georgia Band
72 1927/12 "New Bo-Weavil Blues" Her Georgia Band
73 1927/12 "Moonshine Blues" Her Georgia Band
74 1927/12 "Ice Bag Papa" Her Georgia Band
75 1928/06 "Black Cat Hoot Owl Blues" Her Tub Jug Washboard Band
76 1928/06 "Log Camp Blues" Her Tub Jug Washboard Band
77 1928/06 "Hear Me Talking to You" Her Tub Jug Washboard Band
78 1928/06 "Hustlin' Blues" Her Tub Jug Washboard Band
79 1928/06 "Prove It on Me Blues" Her Tub Jug Washboard Band
80 1928/06 "Victim of the Blues" Her Tub Jug Washboard Band
81 1928/06 "Traveling Blues" Her Tub Jug Washboard Band
82 1928/06 "Deep Moaning Blues Blues" Her Tub Jug Washboard Band
83 1928/09 "Daddy Goodbye Blues" Džordža Tom Dorzi, Tampa Red
84 1928/09 "Sleep Talking Blues" Džordža Tom Dorzi, Tampa Red
85 1928/09 "Tough Luck Blues" Džordža Tom Dorzi, Tampa Red
86 1928/09 "Blame It on the Blues" Džordža Tom Dorzi, Tampa Red
87 1928/09 "Sweet Rough Man" Džordža Tom Dorzi, Tampa Red
88 1928/09 "Runaway Blues" Džordža Tom Dorzi, Tampa Red
89 1928/09 "Screech Owl Blues" Edi Miler
90 1928/09 "Black Dust Blues" Edi Miler
91 1928/09 "Leaving This Morning" Džordža Tom Dorzi, Tampa Red
92 1928/09 "Black Eye Blues" Džordža Tom Dorzi, Tampa Red
93 1928/10 "Ma and Pa Poorhouse Blues" Papa Čarli Džekson
94 1928/10 "Big Feeling Blues" Papa Čarli Džekson

Reference uredi

  1. ^ Lieb, Sandra (1981). Mother of the Blues: A Study of Ma Rainey. University of Massachusetts Press. ISBN 978-0-87023-334-0.
  2. ^ „Ma Rainey | Biography, Songs, & Facts”. Encyclopedia Britannica. 
  3. ^ Eagle, Bob; LeBlanc, Eric S. (2013). Blues: A Regional Experience. Santa Barbara, California: Praeger Publishers. str. 87. ISBN 978-0313344237. 
  4. ^ Ma Rainey. Women in World History: A Biographical Encyclopedia. Encyclopedia.com. Updated 2020. Retrieved November 22, 2020.
  5. ^ Jaxson, The. „Ma Rainey: The Mother of the Blues”. www.thejaxsonmag.com. 
  6. ^ a b „Rainey, Ma”. Oxford Music Online (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-03-27. 
  7. ^ Palmer, Robert (1982). Deep blues. Internet Archive. Harmondsworth, Middlesex, England ; New York, N.Y. : Penguin Books. str. 55. ISBN 978-0-14-006223-6. 
  8. ^ a b Abbott, Lynn; Seroff, Doug (2009-09-17). Ragged but Right: Black Traveling Shows, "Coon Songs," and the Dark Pathway to Blues and Jazz (na jeziku: engleski). Univ. Press of Mississippi. str. 261. ISBN 978-1-60473-148-4. 
  9. ^ „Rainey, Ma (1886–1939) | Encyclopedia.com”. www.encyclopedia.com. Pristupljeno 2022-03-27. 
  10. ^ Lieb, str. 5
  11. ^ Lieb, str. 15
  12. ^ Lieb, str. 19
  13. ^ Lieb, str. 20
  14. ^ Lieb, str. 23
  15. ^ Lieb, str. 25
  16. ^ Lieb, str. 26
  17. ^ Lieb, str. 27
  18. ^ Lieb, str. 28
  19. ^ a b Lieb, str. 37
  20. ^ Friederich, Brandon; Friederich, Brandon (2017-06-07). „Ma Rainey’s Lesbian Lyrics: 5 Times She Expressed Her Queerness in Song”. Billboard (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-03-27. 
  21. ^ Sexuality and the sacred : sources for theological reflection. Marvin Mahan Ellison, Kelly Brown Douglas (2nd ed izd.). Louisville, Ky.: Westminster John Knox Press. 2010. ISBN 978-0-664-23366-2. OCLC 505423911. 
  22. ^ a b „Gladys Bently”. web.archive.org. 2013-11-10. Arhivirano iz originala 10. 11. 2013. g. Pristupljeno 2022-03-27. 
  23. ^ Davis, Angela Y. (2011-10-05). Blues Legacies and Black Feminism: Gertrude Ma Rainey, Bessie Smith, and Billie Holiday (na jeziku: engleski). Knopf Doubleday Publishing Group. ISBN 978-0-307-57444-2. 
  24. ^ a b v „Ma Rainey Is Best Known as a Pioneer of the Blues. But She Broke More Than Musical Barriers”. Time (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-03-27. 
  25. ^ Abbott, Lynn (2017). The original blues : the emergence of the blues in African American vaudeville. Doug Seroff. Jackson. ISBN 978-1-4968-1002-1. OCLC 948826444. 
  26. ^ Lieb, str. 39
  27. ^ Lieb, str. 40
  28. ^ Lieb, str. 90
  29. ^ „Overlooked No More: Ma Rainey, the ‘Mother of the Blues. The New York Times (na jeziku: engleski). 2019-06-12. ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2022-03-27. 
  30. ^ Lieb, str. 1
  31. ^ Santelli, Robert. The Big Book of Blues. Penguin Books. p. 387.
  32. ^ Lieb, Sandra R. (1981). Mother of the blues : a study of Ma Rainey. [Amherst]. ISBN 0-87023-334-3. OCLC 7283419. 
  33. ^ „Netflix releases trailer for Chadwick Boseman's final movie”. the Guardian (na jeziku: engleski). 2020-10-19. Pristupljeno 2022-03-27. 
  34. ^ „Mo'Nique on Emmy Nomination for 'Bessie,' Lee Daniels' 'Empire' Snub: 'What You Put Out Is What You Get Back' (na jeziku: engleski). 2015-07-16. Pristupljeno 2022-03-27. 

Spoljašnje veze uredi