Milan Gulić (Zadar, 26. februar 1985) srpski je istoričar.

Milan Gulić
Milan Gulić
Lični podaci
Datum rođenja(1985-02-26)26. februar 1985.(39 god.)
Mesto rođenjaZadar, SFRJ

Obrazovanje i karijera uredi

Pohađao je osnovne škole „Ćirilo i Metodije“ u Benkovcu (1991–1995) i „Karađorđe“ u Topoli (1995–1999), a zatim Gimnaziju „Miloš Savković“ u Aranđelovcu, istureno odjeljenje u Topoli (1999–2003). Studirao je na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (2003–2008), a diplomski rad na temu Moša Pijade i ustavno uređenje jugoslovenske države 1945–1946. odbranio je 29. septembra 2008. godine i stekao zvanje diplomiranog istoričara. Na Katedri za istoriju Jugoslavije Filozofskog fakulteta u Beogradu upisao je doktorske akademske studije u školskoj 2008/2009. godini. Kao stipendista Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije sarađivao je na naučnom projektu Balkanološkog instituta SANU (2009–2012). Doktorsku disertaciju Dunav u jugoslovenskoj politici prema Sovjetskom Savezu (1944–1953) odbranio je 28. novembra 2012. godine i stekao zvanje doktora istorijskih nauka. Od 1. marta 2013. radi u Institutu za savremenu istoriju u Beogradu, najprije kao istraživač-pripravnik, a od novembra iste godine kao naučni saradnik.

Zvanje višeg naučnog saradnika dobio je u junu 2018. godine. Član je Upravnog odbora i zamjenik predsjednika Naučnog vijeća Instituta za savremenu istoriju, član Stručnog savjeta Muzeja žrtava genocida i član-saradnik Matice srpske. U centru njegovih naučnih interesovanja nalaze se srpsko-hrvatski odnosi u 20. vijeku, kao i položaj Srba u hrvatskoj državi, što u razdobljima kada je bila samostalna, što u periodima kada je predstavljala sastavni dio nekog većeg državnog organizma (austrougarskog ili jugoslovenskog). U proučavanju tog problema naročito je fokusiran na raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Građanski rat u Hrvatskoj 1991–1995. godine. Osim toga, značajnu pažnju je posvetio i dunavskom problemu, kojeg prati u dužem vremenskom periodu – od druge polovine 19. vijeka, pa do početka 21. vijeka. Stalni je saradnik na izradi Srpske enciklopedije i Srpskog biografskog rečnika. Svoje istraživačke rezultate prezentovao je na naučnim konferencijama i skupovima u zemlji i inostranstvu, a članke i rasprave objavljuje u domaćim i inostranim časopisima, kao i u zbornicima radova međunarodnog i nacionalnog značaja.[1] [2]

Djela uredi

Knjige uredi

  • Kraljevina Jugoslavija i Dunav. Dunavska politika jugoslovenske kraljevine 1918–1944, Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2014.
  • Bokelji na strani Srbije u Prvom svjetskom ratu, Herceg Novi: Srpsko prosvjetno-kulturno društvo Prosvjeta, 2015.
  • Od Batine do Galca. Dunav u jugoslovenskoj politici prema Sovjetskom Savezu 1944–1953, Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2015.
  • Stradanja mostarskih Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941–1945, Beograd: Svet knjige, 2018.

Članci i poglavlja uredi

  • Komanda rečne plovidbe – uprava riječnim saobraćajem u završnoj fazi Drugog svjetskog rata (1944–1945), Vojnoistorijski glasnik, 2/2011, 180–190.
  • Jugoslovenske diplomate i službenici na Dunavu u vrijeme sukoba Jugoslavije sa Informbiroom, u: Jugoslovenska diplomatija 1945–1961, Zbornik radova (ur. Slobodan Selinić), Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2012, 159–173.
  • Stvaranje Đerdapske rečne uprave 1953. godine kao jedan od prvih znakova promjene u odnosima Jugoslavije i sovjetskog bloka, Arhiv, 1–2/2012, 142–157.
  • Važnost Dunava i Đerdapa u ratnim operacijama na području Jugoslavije 1941–1944, Istorija 20. veka, 3/2012, 39–62.
  • Završetak Drugog svjetskog rata i pitanje povraćaja jugoslovenskog riječnog brodovlja, Vojnoistorijski glasnik, 2/2012, 88–109.
  • Vojska Krajine list Glavnog štaba Srpske vojske Krajine, u: Građanski rat u Hrvatskoj 1991–1995, IX, Zbornik radova (ur. Milojko Budimir), Beograd: Udruženje Srba iz Hrvatske; Srpsko kulturno društvo Zora, 2013, 257–279.
  • Beogradska dunavska konferencija 1948. godine, Tokovi istorije, 1/2013, 173–202.
  • Siniša Stanković i Drugi svjetski rat, u: Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2012., I, (ur. Drago Roksandić, Ivana Cvijović Javorina), Zagreb: Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2013, 251–264.
  • Trideset godina časopisa Istorija 20. veka 1983–2013, Istorija 20. veka, 2/2013, 219–231.
  • Odjek balkanskih ratova u Dalmaciji, u: Balkanski ratovi 1912/1913: nova viđenja i tumačenja, Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa (ur. Srđan Rudić, Miljan Milkić), Beograd: Istorijski institut; Institut za strategijska istraživanja, 2013, 353–377.
  • Mješovita jugoslovensko-sovjetska društva slučaj JUSTE, Istorija 20. veka, 1/2014, 143–163.
  • Štampa političkih stranaka u vrijeme raspada Jugoslavije. Primjer Srpskih novina iz Knina, u: Građanski rat u Hrvatskoj 1991–1995, X, Zbornik radova (ur. Milojko Budimir), Beograd: Udruženje Srba iz Hrvatske; Srpsko kulturno društvo Zora, 2014, 225–243.
  • Dr Uroš Krulj: ljekar i političar, u: Istorija medicine, farmacije, veterine i narodna zdravstvena kultura, IV, Zbornik radova sa naučno-stručnog skupa (ur. Nadežda Pedović), Zaječar: Istorijski arhiv Timočka krajina, 2014, 61–72.
  • Dunav kao Berlinski zid istoka: represija, propaganda i prijetnja na obalama rijeke tokom sukoba Jugoslavije sa zemljama Informbiroa, in: Polska i Jugosławia w stosunkach międzynarodowych po II wojnie światowej: relacje wielostronne i wielopoziomowe (pod redakcją Momčilo Pavlovicia, Andrzeja Zaćmińskiego), Bydgoszcz: Instytut Historii i Stosunków Międzynarodowych Uniwersytetu Kazimierza Wielkiego; Institut za savremenu istoriju 2014, 28–46.
  • Pitanje Đerdapa između dva svjetska rata, Tokovi istorije, 1/2014, 175–199.
  • Formiranje zdravstvenog sistema Republike Srpske Krajine, u: Istorija medicine, veterine, farmacije i narodna zdravstvena kultura, V, Zbornik radova sa naučno-stručnog skupa (ur. Nadežda Pedović), Zaječar: Istorijski arhiv Timočka krajina, 2014, 167–182.
  • Rijeka Sava u jugoslovenskim planovima o proširenju mreže unutrašnjih plovnih puteva, u: Rijeka Sava u povijesti, Zbornik radova znanstvenog skupa održanog u Slavonskom Brodu 18–19. listopada 2013. (ur. Branko Ostajmer), Slavonski Brod; Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2015, 479–503.
  • Odnosi između Kraljevine SHS/Jugoslavije i Republike Poljske (1919–1939). Pogled iz Beograda, u: Jugoslovensko-poljski odnosi u XX veku, Zbornik radova (ur. Momčilo Pavlović, Andrzej Zaćmiński, Dragomir Bondžić), Beograd: Institut za savremenu istoriju, Institut za istoriju i međunarodne odnose, 2015, 55–73.
  • Milan Simonović Ćaba. Politička biografija, Župski zbornik, 9/2014, 51–75.
  • Boka i Bokelji u Prvom svjetskom ratu 1914–1918., u: Srbi i Prvi svetski rat 1914–1918, Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa održanog 13–15. juna 2014. (ur. Dragoljub R. Živojinović), Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, 2015, 523–539.
  • Dalmacija u osvit Velikog rata, u: Prvi svetski rat, Srbija, Balkan i velike sile, Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa (ur. Srđan Rudić, Miljan Milkić), Beograd: Istorijski institut; Institut za strategijska istraživanja 2015, 427–452.
  • Dr Jovan Rašković – naučni i stručni doprinos, u: Istorija medicine, farmacije, veterine i narodna zdravstvena kultura, VI, Zbornik radova sa naučno-stručnog skupa (ur. Nadežda Pedović), Zaječar: Istorijski arhiv Timočka krajina, 2015, 125–135. (koautorski rad sa Nebojšom Gulićem)
  • Od Kosova do Kosova: Vidovdanske proslave na dalmatinskom Kosovu kao spona između Srba u Dalmaciji i Kosova i Metohije, u: Kosovo i Metohija u kontekstu balkanskih naroda i država, II, Tematski zbornik od vodećeg nacionalnog značaja (ur. Srđan Slović), Priština/Leposavić: Institut za srpsku kulturu, 2016, 65–93.
  • Dalmatinska javnost i sarajevski atentat, Istorija 20. veka, 1/2016, 31–54.
  • Gulić, Milan (2016). „Proglašenje Republike Srpske Krajine: U sjenci Vensovog plana”. Građanski rat u Hrvatskoj (1991-1995): Zbornik radova. 11-12. Beograd: Udruženje Srba iz Hrvatske. str. 274—337. 
  • Yugoslav authorities and construction of the Iron Gates hydroelectric power plants, Tibiscum, 5/2015, 511–528.
  • Jugosłowiańska emigracja kominformowska w Polsce, in: Polska i Jugosławia po II wojnie światowej (pod redakcją Momčilo Pavlovicia, Nebojšy Stamboliji, Andrzeja Zaćmińskiego), Bydgoszcz: Instytut Historii i Stosunków Międzynarodowych Uniwersytetu Kazimierza Wielkiego; Institut za savremenu istoriju, 2016, 154–168, 443, 457–458.
  • Dalmatinska javnost i slom Kraljevine Srbije, u: Vek srpske golgote 1915–2015., Tematski zbornik međunarodnog značaja (ur. Uroš Šuvaković), I, Istorija (ur. Dalibor Elezović), Kosovska Mitrovica: Filozofski fakultet, 2016, 215–235.
  • Kneževina/Kraljevina Srbija i pitanje uređenja Đerdapa, Istorijski časopis, LXV/2016, 249–276.
  • Jugoslovensko-sovjetska mješovita društva – od nade do razočaranja, u: Srbija i Rusija 1814–1914–2014, Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa (ur. Mihailo Vojvodić), Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, 2016, 307–329.
  • Oslobođenje Smedereva i okoline 1918. godine, Vojnoistorijski glasnik, 2/2016, 49–65.
  • Senat Kraljevine Jugoslavije 1932–1941, u: Senatori Kraljevine Jugoslavije. Biografski leksikon (ur. Momčilo Pavlović, Nebojša Stambolija, Milan Gulić), Beograd: Institut za savremenu istoriju; Hrvatski institut za povijest; Društvo istoričara Srbije Stojan Novaković, 2016, 5–36. (koautorski rad sa Momčilom Pavlovićem i Nebojšom Stambolijom)
  • Kraljevina Jugoslavija u Međunarodnoj dunavskoj komisiji 1920–1940., u: Kraljevina Jugoslavija u Međunarodnoj dunavskoj komisiji 1920–1940, Katalog izložbe (aut. Jelena Đurišić), Beograd: Arhiv Jugoslavije, 2016, 5–10.
  • Kralj Aleksandar u Dalmaciji 1925. i 1929., u: Karađorđe i njegovo nasleđe u srpskoj istoriji, Tematski zbornik radova (ur. Kosta Nikolić, Jugoslav Todorović, Predrag Georgijev), Beograd/Velika Plana: Centar za kulturu Masuka; Dom kulture Vlada Marjanović; Institut za savremenu istoriju, 2017, 201–225.
  • Jugoslovenske kraljevske diplomate u Poljskoj 1919–1939., u: Jugoslavija i Poljska u XX veku, Međunarodni tematski zbornik radova sa konferencije Jugoslovensko-poljski odnosi u XX veku (ur. Momčilo Pavlović, Andrzej Zaćmiński, Paweł Wawryszuk), Beograd: Institut za savremenu istoriju; Institut za istoriju i međunarodne odnose; Društvo istoričara Srbije Stojan Novaković 2017, 53–74.
  • Gulić, Milan (2017). „Diplomatija u predvečerje Oluje. Zapisnik razgovora Milana Martića i Alvara de Sota u Kninu 8. jula 1995.” (PDF). Istorija 20. veka. 35 (2): 173—186. 
  • Dalmatia in 1915, in: The Great War in 1915, (ed. Dalibor Denda, Mario Christian Ortner), Belgrade: Heeresgeschichtliches Museum/Militärhistorisches Institut; Strategic Research Institute, 2017, 190–209.
  • Kristo Dominković: Dubrovčanin u vrtlogu Velikog rata, u: Elite u Velikom ratu, Zbornik radova sa međunarodnog savetovanja (ur. Miroslav Jaćimović, Vladimir Ivanišević, Ivana Petrović), Novi Sad: Arhiv Vojvodine, 2017, 123–143.
  • Gulić, Milan N. (2017). „Poslednji dani Krajine: Republika Srpska Krajina između Bljeska i Oluje” (PDF). Vojno delo. 69 (2): 436—466. 
  • Yugoslav seamen during World War II, in: Allied seafarers in the Second World War (ed. Bjørn Tore Rosendahl), Oslo: Cappelen Damm Akademisk, 2018, 199–226.
  • Lujo Lovrić kao simbol stradanja dobrovoljaca u Velikom ratu, u: Dobrovoljci u Velikom ratu 1914–1918, Zbornik radova (ur. Srđan Rudić, Dalibor Denda, Đorđe Đurić), Beograd: Istorijski institut; Institut za strategijska istraživanja; Matica srpska, 2018, 279–303.
  • Zemjotresot vo Skopje 1963: prvite reakcii na jugoslovenskoto državno i partisko rakovodstvo, u: Vrskite meѓu R. Makedonija i R. Srbija niz vekovite i denes, Zbornik na trudovi od meѓunarodna naučna konferencija, održana na 19 i 20 maj 2017 g. vo Bitola, Bitola: Konzulat na Republika Srbija vo Republika Makedonija 2018, 375–391.
  • Polski Batalion UNPROFOR w postrzeganiu lokalnej ludności w Republice Serbskiej Krajiny 1992–1995, in: Polska i Jugosławia w XX wieku. Polityka - społeczeństwo - kultura (pod redakcją Momčilo Pavlovicia, Pawła Wawryszuka, Andrzeja Zaćmińskiegao), Bydgoszcz: Instytut Historii i Stosunków Międzynarodowych Uniwersytetu Kazimierza Wielkiego; Institut za savremenu istoriju, 2018, 106–125, 461–462, 481–482.
  • Politički predstavnici dalmatinskih Srba u vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije, u: Jugoslavija – između ujedinjenja i razlaza. Hrvatsko-srpski odnosi u kontekstu društvenog razvoja dve Jugoslavije 1918–1991 (ur. Bojan B. Dimitrijević, Mario Jareb), Beograd/Zagreb: Institut za savremenu istoriju; Hrvatski institut za povijest, 2018, 35–66.
  • 70 godina Beogradske konvencije. Beogradska dunavska konferencija kao prekretnica u istoriji dunavskog pitanja, u: 70 godina Beogradske konvencije, Katalog izložbe (aut. Jelena Đurišić, Gordana Karović, Milan Gulić), Beograd: 4SE, 2018, 5–51.
  • Kordun u ratu 1991–1995., u: Kordun: od vojne granice do Republike Srpske Krajine 1881–1995. (ur. Momčilo Pavlović), Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2018, 495–684.
  • Dobrovoljci iz Boke Kotorske u ratovima za oslobođenje i ujedinjenje (1912–1918), Dobrovoljački glasnik, 51/2018, 29–38.
  • Dalmatinski Srbi u Srbiji Karađorđevića: nekoliko primjera, u: Od Karađorđa do Versajskog mira, Tematski zbornik radova (ur. Predrag Georgijev, Jugoslav Todorović, Milan Gulić), Velika Plana: Centar za kulturu Masuka; Dom kulture Vlada Marjanović; Institut za savremenu istoriju, 2019, 45–78.
  • Dejstva Jadranskih trupa srpske vojske i oslobođenje Boke Kotorske 1918. godine, u: Budva u Velikom ratu – istorija, predanje, sjećanja, Zbornik (ur. Predrag Zenović, Stanka Stanojević), Budva: JU Narodna biblioteka Budve, 2019, 37–58.
  • Đerdapska rečna uprava, u: Pinus zapisi, IX–X, Dunavom kroz Đerdapsku klisuru, Zbornik radova sa naučnog skupa Istorija plovidbe Đerdapskom klisurom održanog 27. i 28. septembra 2016. u Muzeju nauke i tehnike (ur. Gordana Karović), Beograd: Muzej nauke i tehnike, 2019, 141–179.
  • Dunav i austrougarski rat protiv Srbije 1914–1918., u: Smederevski kraj i Podunavlje kroz istoriju, Zbornik radova (ur. Aleksandar Kadijević, Svetozar Boškov, Boris Stojkovski), Smederevo/Novi Sad: Centar za istorijska istraživanja, Odsek za istoriju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu; Istorijski arhiv u Smederevu, 2019, 101–127.
  • Političke i ekonomske prilike u Nevesinju između dva svjetska rata, u: Nevesinje: monografija (ur. Svetko Kovač), Nevesinje: Opština Nevesinje; Udruženje Nevesinjaca u Beogradu, 2019, 83–89.
  • Nevesinje u Drugom svjetskom ratu, u: Nevesinje: monografija (ur. Svetko Kovač), Nevesinje: Opština Nevesinje; Udruženje Nevesinjaca u Beogradu, 2019, 103–121.
  • Odbačeni i zaboravljeni: Srbi iz Hrvatske kao stradalnici u ratu 1991–1995., u: Ratni zločini nad Srbima u Hrvatskoj 1991–1995. Ratni zločini nad Srbima na Kosovu i Metohiji 1998–2004. (prir. Dragan Pjevač, Duško Čelić), Beograd: Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije, 2019, 11–15.
  • Stupanje srpske vojske na područje Dalmacije 1918. godine, u: Kraj Velikog rata – put ka novoj Evropi, Zbornik radova (ur. Aleksandar Rastović, Miljan Milkić), Beograd: Istorijski institut, Institut za strategijska istraživanja, 2020, 37–58.
  • Rad Anketnog odbora za izviđaj pobune u okruzima: Topličkom, Vranjskom i Niškom 1917. godine, Vojnoistorijski glasnik, Posebno izdanje Prvi svetski rat – 100 godina kasnije/2019, 248–272. (koautorski rad sa Aleksandrom Lukićem)
  • Eparhija zahumsko-hercegovačka u vrijeme vladike Jovana Ilića (1926–1931), u: Osam vijekova svetosavlja u Hercegovini. Ćorovićevi susreti 2020. godine, naučni skup istoričara, Zbornik radova (ur. Draga Mastilović), Gacko: Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta, 2020, 341–354.
  • Srpski dobrovoljci i Solunski front, Istorijski časopis, LXIX/2020, 401–442.
  • Gulić, Milan (2021). „Paralelna vlada Riste Matkovića 1992. Prilog proučavanju političkih sukoba u Republici Srpskoj Krajini” (PDF). Istorija 20. veka. 39 (1): 153—174. 
  • Štampana glasila u Republici Srpskoj Krajini, u: Savremeno stanje identiteta krajiških Srba, Zbornik radova, Novi Sad: Matica srpska, 2021, 63–96.
  • Stupanje srpske vojske na područje Srema, Slavonije i Baranje novembra 1918. godine, u: Prvi svetski rat na južnoslovenskom prostoru i stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Zbornik radova sa naučnog skupa održanog u Vukovaru 9. i 10. novembra 2018. godine (ur. Veljko Maksić), Vukovar: Srpski kulturni centar, 2021, 125–154.
  • Gulić, Milan (2021). „The birth of the Republic of Serb Krajina”. Repeating history 1941-1991? Two break-ups of Yugoslavia as repeated history? Serbian perspectives. Belgrade: Institute for Contemporary History. str. 301—324. 
  • Ponovo u ratnoj zoni: Dunavska komisija i plovidba Dunavom u vrijeme oružanih sukoba i političkih promjena u Evropi 1990–1999., u: Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi, Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Slavonskom Brodu i Vukovaru 10.–12. listopada 2018. (ur. Josip Parat), Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2021, 399–431.
  • I serbi di Krajina e la fine della Jugoslavia socialista: dalla proclamazione della Repubblica alla disfatta militare (1990–1995), Rivista di Studi Politici, 2–3/2021, 97–133.
  • Nastanak srpskih kulturnih društava Zora i Sava Mrkalj (1989–1990) i njihovo djelovanje u Republici Srpskoj Krajini (1991–1995), u: Jugoslavija – između ujedinjenja i razlaza, Ⅱ, Institucije jugoslovenske države kao ogledalo srpsko-hrvatskih odnosa 1918–1991., ur. Bojan B. Dimitrijević, Hrvoje Čapo, Beograd/Zagreb: Institut za savremenu istoriju, Hrvatski institut za povijest, 2022, 197–216.
  • Eparhija zahumsko-hercegovačka u jugoslovenskoj državi (1918–1992), u: Istorija Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske: povodom 800 godina od utemeljenja, ur. Milan Gulić, Beograd/Mostar/Trebinje: Vidoslov; Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska 2022, 345–442.
  • Razrušeniя dunaйskih mostov v Юgoslavii v ⅩⅩ v., Centralьnoevroйskie issledovaniя, 5(14)/2022, 80–106.

Izvori uredi

  1. ^ Gulić, Milan (2018). Stradanja mostarskih Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941–1945. Beograd: Svet knjige. 
  2. ^ Milan Gulić: „Ujedinjenje je bila želja većine južnoslovenskih naroda“.